Znate li koliko zapravo košta kukuruz koji na plaži plaćate pet eura?

Prodavači koji uz povik "Kukuruz, kukuruz!" obilaze prepune jadranske plaže jedan su od prepoznatljivih prizora ljeta. Mnogi će bez razmišljanja platiti pet eura za kuhani klip, no malo tko razmišlja o tome kolika je njegova nabavna cijena prije nego što stigne do kupca, piše Stanislav Soldo zaSlobodnu Dalmaciju.

Prema procjenama proizvođača i otkupljivača, kukuruz šećerac tijekom sezone može se kupiti za svega nekoliko eurocenti po klipu kada se nabavlja u većim količinama. Isti proizvod na plažama postiže cijenu koja je i do stotinu puta viša.

Za većinu stranih turista pet eura za kuhani kukuruz nije velik trošak. Zbog toga prodavači cijene prilagođavaju kupovnoj moći gostiju, a ne stvarnoj proizvodnoj vrijednosti klipa. Dok domaći posjetitelji često negoduju zbog visokih cijena, turistima je važnije da hranu mogu kupiti bez odlaska s plaže.

Sve se češće postavlja pitanje jesu li takve cijene opravdane ili je riječ o pretjeranom iskorištavanju velike turističke potražnje.

Rizik prodaje

Jedni smatraju da cijenu određuje isključivo tržište te da nitko nije obvezan kupiti kukuruz za pet eura.

S druge strane, dio javnosti upozorava kako velika razlika između nabavne i prodajne cijene ostavlja dojam pretjerane zarade te dodatno učvršćuje percepciju Hrvatske kao skupe turističke destinacije.

Iskusni prodavači ističu da sezona traje samo dva do tri mjeseca, tijekom kojih moraju ostvariti prihod dovoljan za pokrivanje troškova cijele godine.

Uz to, loše vrijeme, kiša ili jaka bura mogu u samo jednom danu znatno smanjiti promet, dok se kuhani kukuruz koji ostane neprodan u pravilu baca.

Iako razlika između nabavne cijene od nekoliko centi i prodajne cijene od pet eura na prvi pogled izgleda golema, prodavači upozoravaju da se ne radi o čistoj zaradi. U cijenu su, navode, uključeni brojni troškovi poslovanja, sezonski rizici te činjenica da se proizvod prodaje na jednoj od najskupljih "tržnica" u Hrvatskoj – morskoj plaži.

Stručnjaci: Tržište određuje cijenu

Agroekonomski stručnjaci smatraju da su visoke cijene ponajprije posljedica velike potražnje.

"Ako postoji potražnja za kukuruzom po pet eura, prodavat će se po pet eura. Ako ga ljudi nastave kupovati, cijena može biti i deset eura", ističu stručnjaci.

Dodaju da administrativno ograničavanje cijena na plažama nije realno rješenje te da jedino ponašanje potrošača dugoročno može dovesti do njihova pada.

"Jedino rješenje je da se kukuruz prestane kupovati po toj cijeni. Kada potražnja padne, prodavači će morati prilagoditi cijene", poručuju.

Ekonomska računica

Ako se kao primjer uzme nabavna cijena od 0,05 eura po klipu, za kupnju 1000 komada potrebno je izdvojiti 50 eura. Kada bi se svi prodali po pet eura, ukupna prodajna vrijednost iznosila bi 5000 eura. Razlika između nabavne i prodajne vrijednosti tako doseže 4950 eura, odnosno vrijednost robe povećava se za oko 9900 posto.

Slična računica vrijedi i za dnevnu prodaju. Prodavač koji tijekom jednog dana proda 200 klipova ostvari promet od 1000 eura, dok bi nabavna vrijednost te količine kukuruza, uz cijenu od pet centi po klipu, iznosila svega 10 eura.

Ipak, ekonomisti upozoravaju da promet i razlika između nabavne i prodajne cijene ne predstavljaju stvarnu zaradu. Prije izračuna dobiti potrebno je uračunati troškove nabave i prijevoza, kuhanja, plina ili električne energije, ambalaže, termo-posuda, radne snage, poreza i doprinosa, dozvola ili koncesija, kao i gubitke zbog neprodane robe.

Na visoke cijene utječe i činjenica da se kukuruz šećerac u Hrvatskoj uzgaja u razmjerno malim količinama. Riječ je o specijaliziranoj proizvodnji kojom se bavi ograničen broj proizvođača, pa ograničena ponuda, uz veliku potražnju tijekom turističke sezone, omogućuje znatno više cijene na plažama nego na mjestu proizvodnje, piše Slobodna Dalmacija.