Svrbež ruku i stopala: Uzrok, dijagnoza i suvremeni terapijski protokoli kojima se liječi ovaj problem

Slobodni živčani završetci tih vlakana smješteni su u gornjim slojevima kože dlanova i stopala. Ti senzori u koži šalju električni signal duž živčanih vlakana prema kralježničnoj moždini, prolazeći kroz posebnu spojnu stanicu koja usmjerava poruku.

Unutar same kralježnične moždine signal stiže do živčanih stanica s posebnim kemijskim prijemnicima koji prosljeđuju "poruku o svrbežu" dalje prema gore. Signal potom prelazi na drugu stranu kralježnične moždine i putuje ravno u mozak, gdje se u konačnici obrađuje, zbog čega napokon svjesno osjetimo svrbež i dobijemo neodoljivu potrebu da se pogrebemo.

Vrste svrbeža ruku i stopala

Da bismo mogli objasniti o kakvoj me svrbežu riječ, potrebno je znati da u kliničkoj i patofiziološkoj procjeni postoje neuropatski i neurogeni svrbeži.

Neuropatski svrbež nastaje kao izravna posljedica strukturnog oštećenja ili bolesti neurona i stanica bilo gdje duž aferentnog puta koji smo ranije objasnili. Kod ovog oblika, osjet svrbeža nastaje neovisno o prisutnosti perifernih pruritogena u samoj koži.

Neurogeni svrbež se generira u odsutnosti strukturnog oštećenja živčanih stanica, odnosno, kada nema jasnih oštećenja. Takav svrbež ruku i stopala može nastati zbog neurostimulirajućih tvari poput sistemskih opijata ili žučnih kiselina koje izravno stimuliraju živčane puteve, što je tipično za jetreni ili bubrežni pruritus

Najčešći uzrok svrbeža ruku i stopala

Jedan od najčešćih uzroka generaliziranog kroničnog svrbeža neuropatskog podrijetla je neuropatija tankih živčanih vlakana (SFN), poremećaj koji selektivno pogađa unmijelnizirana C-vlakna i tanko mijelinizirana A-delta vlakna.

Najčešći simptomi uz svrbež su i intenzivno pečenje, utrnulost i bockanje u ekstremitetima. Svrbež je prisutan kod čak 63% do 68% bolesnika sa SFN-om, pri čemu se najčešće lokalizira na distalnim dijelovima ekstremiteta, uključujući svrbež dlanove i stopala, uz karakteristično pogoršanje u večernjim i noćnim satima.

Za razliku od klasičnog oštećenja živaca koje najčešće uzrokuje bol u samim vrhovima prstiju ili stopalima, neuropatski svrbež kod bolesti malih živčanih vlakana ponaša se malo drugačije.

On se češće javlja na dijelovima tijela koji su bliže trupu, poput nadlaktica, bedara ili samog trupa, umjesto na samim perifernim završecima udova. Osim toga, taj se svrbež ne pojavljuje kao stalna i blaga nelagoda, već dolazi u naglim, iznenadnim i izuzetno snažnim napadajima.

Najveća je specifičnost u tome što se sve to događa na koži koja izvana izgleda potpuno zdravo i normalno, bez ikakvog osipa, crvenila ili vidljivih promjena, jer problem ne leži u samoj koži, već u živcima ispod nje koji mozgu šalju pogrešne signale.

Rješavanje svrbeža uzrokovanog SFN-om, odnosno, olakšanje simptoma pokazalo se primjenom hladnoće ili leda na zahvaćena područja.

Uzrok ove bolesti može biti idiopatski ili sekundarni, uzrokovan metaboličkim poremećajima kao što su šećerna bolest, intolerancija glukoze, disfunkcija štitnjače, deficit vitamina B12 ili bakra, autoimunim bolestima, infekcijama ili monoklonskom gamapatijom.

Kako živčani sustav i poremećaj u krvi pojačavaju osjet svrbeža?

Središnji živčani sustav može biti "preosjetljiv", zbog čega običan lagani dodir odjeće počinje izazivati svrbež, a blago peckanje pretvara se u nesnosan osjet.

Kod teških bolesti bubrega i jetre dolazi do poremećaja unutarnje ravnoteže tijela.

Glavni mehanizmi tog procesa uključuju:

a) Narušenu ravnotežu "kočnica i gasa":

U tijelu se previše aktiviraju receptori koji potiču svrbež, dok oslabi rad onih koji bi ga trebali kočiti.

b) Nakupljanje tvari iz krvi

Kod bolesti jetre u krvi se nakupljaju žučne kiseline i bilirubin. Oni direktno aktiviraju posebne senzore na živcima što mozak protumači kao jak svrbež. Bjelančevine u krvi mogu djelomično blokirati te signale, a kako neki pacijenti s povišenim kiselinskim spojevima uopće nemaju svrbež, jasno je da je riječ o vrlo složenom poremećaju s više isprepletenih uzroka

Alergijske reakcije i slabljenje zaštitnog sloja kože

Alergijski svrbež dlanova i stopala najčešće uzrokuje kontakt s tvarima na koje je imunitet preosjetljiv. Ova se reakcija razvija u dva koraka.

Kad alergen poput nikla ili kobalta prvi put prođe kroz kožu, obrambene stanice prepoznaju ga kao prijetnju i odnose u limfne čvorove, gdje stvore T-limfocite – stanice koje zapamte taj alergen.

Kod svakog sljedećeg dodira s istom tvari, te stanice jure u kožu i oslobađaju upalne tvari. To dovodi do širenja žila, nakupljanja tekućine, pojave mjehurića i jakog svrbeža.

Među najčešćim su alergenima nikal-sulfat (prisutan u više od 40% slučajeva), sastojci boja za kosu (PPD), građevinski materijali i mirisi. Zbog prirode posla, ovaj je problem najizraženiji kod domaćica (35,3%), poljoprivrednika (24,7%) i građevinara (17,9%).

Zanimljivo je da reakcije na alergološkom testu za nikal i boje ponekad mogu izbiti tek nakon tjedan dana, zbog čega je potrebno dulje praćenje pacijenta.

Osim toga, do alergijskih reakcija može doći zbog oštećenja kože koje može biti uzrokovano čestim pranjem, vlažnim radom ili jakim kemikalijama. Oštećenje kože može pojačati svrbež dlanova i stopala jer olakšava prodiranje alergena.

Dodatno, prisutnost bakterija poput zlatnog stafilokoka i pad prirodnih antioksidansa u koži oslabljuju njezinu zaštitnu barijeru i pojačavaju upalu.

Svrbež uzrokovan crijevnim infekcijama

Svrbež dlanova i stopala mogu potaknuti i crijevni paraziti. Prilikom infekcije, paraziti luče tvari koje narušavaju i razaraju zaštitnu sluznicu crijeva. Kada ta barijera popusti, u tijelu se pokreće lančana imunološka reakcija koja dovodi do oslobađanja velika količina histamina u krv, što na koži dlanova i tabana uzrokuje jak svrbež i izbijanje koprivnjače.

Osim parazitskih infekcija, izražen svrbež i zadebljanje kože na dlanovima i stopalima mogu uzrokovati i takozvane palmoplantarne keratodermije, koje se dijele na nasljedne i stečene oblike.

Nasljedne keratodermije nastaju zbog genetskih mutacija i iznimno su rijetke.

Primjerice, Olmstedov sindrom uzrokuje teška zadebljanja kože, opadanje kose i jak svrbež, Howel-Evansov sindrom donosi zadebljanja na tabanima i nosi visok rizik od karcinoma jednjaka, dok Richner-Hanhartov sindrom dovodi do nakupljanja tirozina u tijelu, uzrokujući bolne naslage na koži, upale očiju i intelektualne teškoće.

Stečene keratodermije javljaju se kasnije u životu pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih čimbenika.

Mogu ih potaknuti hormonalne promjene poput menopauze u kombinaciji s pretilošću, razne infekcije (gljivice, krustozna šuga, HIV, sifilis), te dugotrajna izloženost određenim lijekovima ili kemikalijama poput arsena i nekih lijekova za tlak, srce ili kemoterapiju.

Kada treba odmah reagirati?

Svrbež dlanova i stopala može biti prvi upozoravajući znak ozbiljnih zdravstvenih stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć ili detaljne pretrage:

1. Trudnoća i rizik za bebu

Svrbež dlanova i tabana u trudnoći može ukazivati na intrahepatičnu kolestazu, poremećaj jetre u kojem se žučne kiseline nakupljaju u krvi. Dok je za majku stanje uglavnom bezopasno, povišene razine žučnih kiselina (osobito iznad 100 µmol/L) iznimno su opasne za bebu i mogu dovesti do prijevremenog poroda ili iznenadne smrti fetusa pred kraj trudnoće.

2. Nagla i teška alergijska reakcija (anafilaksija)

Iznenadni i jak svrbež dlanova i stopala često je prvi znak anafilaktičkog šoka. To je po život opasno stanje koje ubrzo napreduje do gušenja, oticanja grla i naglog pada krvnog tlaka.

3. Skrivene upale i zarazne bolesti

Svrbež na dlanovima i tabanima s crvenim pjegama može biti znak sekundarnog sifilisa. Budući da mnogi oboljeli nemaju nikakve ranije simpotome infekcije, često se pogrešno liječi kao psorijaza, dok bolest napreduje i uzrokuje trajna oštećenja. Također, nagli svrbež uz žuticu, gubitak težine i mučninu može ukazivati na rijetke autoimune upale ili začepljenje žučnih kanala.

4. Bolesti štitnjače i šećerna bolest

Kod dijabetesa svrbež nastaje zbog oštećenja sitnih živaca i slabe cirkulacije uslijed visoke razine šećera. Kod pojačanog rada štitnjače uzrokuje ga zagrijavanje kože i širenje žila, dok usporena štitnjača do svrbeža dovodi zbog izrazito suhe kože.

5. Upozoravajući znak zloćudnih bolesti

Intenzivan svrbež dlanova uz neobična zadebljanja i nabore na koži ili jaku ugrijanost može pratiti karcinome pluća, želuca, jednjaka ili gušterače.

6. Opasnost od samoozljeđivanja i infekcija

Kod oštećenja živaca pacijenti izgube osjet boli, pa zbog nepodnošljivog svrbeža mogu češanjem stvoriti duboke rane i izazvati opasne bakterijske infekcije.

Zaključak

Svrbež dlanova i stopala može biti više od obične površinske iritacije. Riječ je o složenom simptomu koji nastaje prenosom signala kroz živčani sustav, a može biti neuropatskog ili neurogenog podrijetla.

Iako ga najčešće uzrokuju lokalne alergijske reakcije, oštećenja kožne barijere, kontaktni dermatitisi te gljivične ili parazitske infekcije, on često ukazuje i na sistemske poremećaje poput bolesti jetre, bubrega, dijabetesa ili poremećaja štitnjače.

S obzirom na to da iznenadni svrbež može biti i rani znak stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju, od anafilaksije i opasne kolestaze u trudnoći pa sve do ozbiljnih zaraznih i malignih bolesti, pravovremena dijagnostika i otkrivanje točnog uzroka ključni su za uspješno liječenje i sprečavanje komplikacija.