Naftni biznis: Ako mogu Talijani, zašto ne bismo i mi?

Ekonomija 04. lip 201518:15 > 19:20
N1 (ilustracija)

Hoće li hrvatski turizam i okoliš biti ugroženi ako dođe do crpljenja nafte u Jadranu pitanje je koje je zainteresiralo i agenciju Reuters. Hrvatska vlada u eksploataciji vidi priliku za gospodarski rast, ali ekološke udruge uz potporu oporbenih stranaka najavljuju referendum kojim žele zaustaviti projekt. Italija godinama crpi naftu iz Jadrana.

Turizam je najviše pomogao promociji Hrvatske od njezine neovisnosti. Prošle godine posjetilo ju je 12 milijuna turista koji su hrvatskom gospodarstvu ostavili 7 milijarda eura. No to nije bilo dovoljno da zemlja ostvari gospodarski rast pa je vlada dala koncesije za istraživanje ugljikovodika u Jadranu. Eksploatacija bi mogla početi 2019., a vlada računa na milijardu eura investicija i tisuće radnih mjesta. Kritike da bi to moglo naštetiti turizmu ministar gospodarstva odbacuje, podsjećajući da Hrvatska već ima 12 plinskih platformi blizu obale Istre.

Na svojoj strani Jadrana Italija ima bušotine već desetljećima, samo prošle godine izvukla je 520 tisuća tona sirove nafte. Usporedbu s Italijom oporbeni Orah smatra besmislicom. Uz šest postojećih naftnih bušotina Italija planira i nove, a slične planove kao Hrvatska imaju i Crna Gora i Albanija.

Eko-udruge najavljuju referendum kojim bi se odbacio cijeli projekt. Međutim, najavljeni novi zakon o referendumu, koji bi promijenio pravila o prikupljanju potpisa, mogao bi im postati ozbiljna prepreka. Hrvatski premijer im poručuje: Ako nafta nije opasna Škotskoj i Norveškoj, nije ni Hrvatskoj!