Banke nisu zadovoljne presudom Vrhovnog suda: Detaljno ćemo analizirati obrazloženje odluke

Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo je pravno shvaćanje prema kojem bivši korisnici CHF kredita koji su proveli zakonsku konverziju imaju pravo na isplatu zakonskih zateznih kamata na više plaćene iznose do dana provedbe konverzije, naveli su iz HUB-a.

"Smatramo da takvo stajalište otvara pitanja pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine, koje je trebalo konačno, sustavno i sveobuhvatno riješiti pitanje CHF kredita", istaknuli su u svom prouiopćenju.

Prilikom donošenja Zakona o konverziji, kako ističu, i sama je Vlada Republike Hrvatske naglašavala da je riječ o izvanrednoj i jednokratnoj intervenciji kojom se nastojala uspostaviti ravnoteža među ugovornim stranama te trajno riješiti problem CHF kredita. Temeljna svrha zakona bila je uklanjanje pravne nesigurnosti i zaustavljanje daljnjeg produbljivanja sudskih sporova povezanih s CHF kreditima, dodaju.

"Hrvatska je pritom razvila jedinstveno zakonodavno rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose te bankama nametnula obvezu da svim korisnicima CHF kredita ponude i provedu konverziju. Korisnici su sami odlučivali hoće li konverziju prihvatiti, a oni koji jesu prihvatili stavljeni su u položaj kao da su od početka imali euro kredit. Uklonjeni su učinci rasta švicarskog franka, primijenjene kamatne stope usporedivih euro kredita, a sve eventualne razlike i preplate ugrađene su u novi obračun kredita te su banke pritom podnijele puni trošak konverzije procijenjen na približno milijardu eura", poručili su.

Iz HUB-a su istaknuli da Vrhovni sud nije prihvatio koncept "punog obeštećenja", prema kojem bi se korisnike CHF kredita retroaktivno dovelo u položaj kao da su od početka koristili kredit koji tada nije postojao na tržištu. Takav pristup, navode, dio bi korisnika stavio u povoljniji položaj od ostalih građana, što nije u skladu ni s praksom Suda Europske unije, koja polazi od uspostave ugovorne ravnoteže, a ne stvaranja ‘idealnog kredita’. Upravo je uspostava takve ravnoteže bila i cilj zakonske konverzije iz 2015., ocijenili su.

Banke će detaljno analizirati obrazloženje odluke te razmotriti daljnje pravne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, uzimajući u obzir pravnu sigurnost, jednakost sudionika na tržištu te stabilnost poslovnog i financijskog okruženja, zaključuju u priopćenju.