Vlajčić: Šuma nije razglednica, šuma je radna knjižica desetaka tisuća naših građana

Riječ je o strateškom dokumentu kojim Hrvatska popisuje svo blago kada su u pitanju šume i šumski resursi.

Dokument pokazuje s čim raspolažemo, ali i ukazuje gdje trebamo usmjeriti donošenje svih odluka i ulaganja kada je u pitanju gospodarenje šumama, rekao je Vlajčić.

Radi se o 53 posto kopnenog teritorija pokrivenog šumama, odnosno gotovo tri milijuna hektara.

Posljednja ovakva inventura, kazao je ministar, napravljena je prije deset godina otkad je ostvaren prirast od 54 tisuće hektara novih šumskih površina.

Šume u Hrvatskoj imaju ukupno 27 milijardi stabala.

"Šume su izvor drvne sirovine, ključan čimbenik zaštite tla, voda, očuvanja biološke raznolikosti i ublažavanja klimatskih promjena. I to je kapital koji moramo štititi i razvijati u korist gospodarstva i ruralnih prostora", kazao je Vlajčić napominjući kako svaki kubični metar drvne mase koji se obradi u Hrvatskoj znači jednu plaću, jedno radno mjesto u Slavoniji, Gorskom kotaru, Lici.

"Šuma nije nikakva razglednica, šuma je radna knjižica desetaka tisuća naših građana", rekao je te naglasio kako održivo gospodarenje šumama nije samo pitanje zaštite prirode nego i pitanje razvoja kompletnog hrvatskog gospodarstva.

Vlajčić je istaknuo kako ministarstvo prepoznaje važnost sektora i nastavit će ulagati u njega.

U posljednje tri godine, kako je naveo, za radove gospodarenja održivim šumama izdvojen je preko 31 milijun eura, a za ovu godinu je planirano dodatnih 13 milijuna eura.

Za privatne šume je izdvojeno sedam milijuna eura uz dodatnih 5,5 milijuna eura koliko je planirano u sljedećoj godini, a kroz Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) za razdoblje 2023. do 2027. za šumarstvo je osigurano još 28 milijuna eura.

"Ova ulaganja pokazuju da šume promatramo dugoročno kao prirodni, gospodarski i društveni resurs", istaknuo je.

I dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Josip Margaletić je naglasio važnost prirodnog gospodarenja i brigu o šumskim ekosustavima.

Istaknuo je važnost suradnje akademske zajednice i gospodarstva. Akademska zajednica, kako je rekao, ne smije biti neiskorišteni kapital.