Putin testira granice NATO-a u jednoj članici Saveza: "Ovo bi bio najgori scenarij..."

Stanovnicima Svalbarda desetljećima su najveću opasnost predstavljali polarni medvjedi, no posljednjih godina sve veću zabrinutost izaziva Rusija.

Strahuje se da bi Moskva mogla iskoristiti ovaj golemi arktički arhipelag, koji pripada Norveškoj, ali ima neobičan pravni status, kako bi vojno testirala NATO u trenutku kada postoji sve veća neizvjesnost oko američke predanosti europskoj obrani, piše Politico.

Zapadni saveznici sumnjaju da Rusija ispituje podmorske kabele u vodama oko Svalbarda te organizira aktivnosti vojnog karaktera kojima provjerava granice pravila koja uređuju njezinu prisutnost na tom području.

"Na Arktiku i sjeveru vlada veća napetost"

Dok Rusija pojačava hibridne aktivnosti diljem Europe, Norveška pokušava ojačati svoje pomorske i nadzorne kapacitete kako bi zaštitila sjeverni dio zemlje. Lokalne vlasti na Svalbardu istodobno ulažu u kritičnu infrastrukturu i imaju pripremljen plan evakuacije.

"Na Arktiku i sjeveru vlada veća napetost, a naravno, to se odnosi i na Svalbard. Znamo da Rusija koristi brojne načine kako bi izazvala provokacije ili pronašla načine za hibridne prijetnje", rekao je norveški ministar obrane Tore Sandvik za Politico.

Iako je arhipelag norveški teritorij, na njegovu glavnom otoku Spitsbergenu nalazi se i rusko naselje.

Norveška i Rusija desetljećima su uspijevale spriječiti da se njihove napetosti preliju u otvoreni sukob, no ta je ravnoteža sada sve krhkija. Zapadne zemlje sve su zabrinutije zbog ruskih hibridnih napada u Europi i upozoravaju da bi Moskva do kraja desetljeća mogla pokušati izvesti ograničeni upad na teritorij neke članice NATO-a.

"Rusko vodstvo vrlo je nepredvidljivo i sve je sklonije preuzimanju rizika. Ne bih isključila nijedan scenarij kada je riječ o volji Kremlja da se sukobi s NATO-om", rekla je Kari Aga Myklebost, profesorica ruske povijesti i stručnjakinja za Svalbard sa Sveučilišta Arktika u Norveškoj.

"Visoki sjever, visoke napetosti"

Svalbard je desetljećima bio simbol norveške politike "Visoki sjever, niske napetosti", koja je poticala suradnju među arktičkim državama, uključujući Rusiju.

Osim zbog udaljenosti od norveškog kopna, više od 900 kilometara, i iznimno hladne klime, razlog tome bio je i poseban status arhipelaga.

Prema međunarodnom ugovoru iz 1920. godine, države su priznale norveški suverenitet nad otocima, a zauzvrat dobile pravo iskorištavanja prirodnih resursa. Sovjetski Savez ubrzo je kupio naselje Barentsburg kako bi ondje eksploatirao ugljen.

Ugovor istodobno zabranjuje korištenje Svalbarda u "ratne svrhe", uključujući izgradnju pomorskih baza i utvrda. Norveška, međutim, na arhipelag šalje brodove obalne straže i vojske.

Na vrhuncu Hladnog rata na Spitsbergenu je živjelo 2400 sovjetskih građana, što je činilo oko 70 posto stanovništva tog jedinog naseljenog otoka.

Moskva nema mnogo razloga za kršenje ugovora jer bi takav potez mogao štetiti i njezinim interesima. Na ruskom poluotoku Kola, udaljenom oko 1000 kilometara, nalazi se baza u kojoj je smješteno dvije trećine ruskih podmornica za nuklearni uzvratni udar.

"Rusija je bila oprezna kako bi izbjegla bilo kakvu eskalaciju", rekla je Myklebost.

"Provokacije u sivoj zoni"

Svalbard je zbog toga strateški važan i za NATO. "U vojnom sukobu ovo je mjesto na kojem bi ruske podmornice mogle ući u sjeverni Atlantik, sakriti se na većim dubinama i predstavljati prijetnju NATO-u i SAD-u", rekla je.

Napetosti su se ipak povećale nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. Od tada su lokalni ruski dužnosnici bili izloženi kritikama zbog organiziranja aktivnosti za mlade koje su neizravno povezane s mornaricom, najave vojnih vježbi s projektilima u blizini te održavanja godišnjih parada s vojnim obilježjima, koje su svojedobno uključivale i prelet helikoptera.

Moskva je 2024. počela organizirati i izravne brodske izlete iz Rusije, a prošle je godine osnovala ogranak Ruskog geografskog društva, koje vodi bivši ministar obrane Sergej Šojgu.

"Zovemo ih provokacijama u sivoj zoni. To je vrlo jeftin način pokazivanja ruske prisutnosti i osporavanja norveške jurisdikcije", rekla je Myklebost.

Norveški obavještajci: Kremlj želi povećati prostor za djelovanje Rusije na Svalbardu

Norveške obavještajne službe ove su godine upozorile da Kremlj "želi povećati prostor za djelovanje Rusije na Svalbardu".

Britanske, američke i norveške snage ovog su proljeća navodno otkrile ruske brodove koji su uz obalu Svalbarda testirali tajno oružje za presijecanje podmorskih kabela.

Iako se zalihe ugljena u Barentsburgu smanjuju, Moskva ne odustaje od tog naselja. Rusija je državnoj kompaniji Trust Arktikugol, koja upravlja Barentsburgom, 2025. godine isplatila oko 1,89 milijardi rubalja, odnosno 20 milijuna eura, državnih subvencija.

Ruski veleposlanik u Norveškoj Nikolaj Korčunov rekao je za Politico da želi vidjeti "transformaciju gospodarskih aktivnosti" u Barentsburgu, odnosno prelazak s ugljena na usluge, te da Arktikugol ulaže u održavanje naselja.

Na brojnim zgradama u Barentsburgu vide se dizalice i skele, dok su sovjetske građevine razasute po strmom brežuljku iznad ledenjaka Vøringen. To je, navodi, znak da Rusija i dalje pokazuje interes za to područje.

"Ne dovodimo u pitanje suverenitet Norveške", inzistirao je Korčunov. "Naglašavamo nužnost i važnost poštovanja cijelog Ugovora o Svalbardu", rekao je, optuživši Oslo da pridonosi "negativnom trendu militarizacije cijele baltičko-arktičke regije".

Norveška jača nadzor nad Svalbardom

Viceadmiral Rune Andersen, načelnik Norveškog združenog zapovjedništva, rekao je da mu je prioritet "uspostaviti ravnotežu između odvraćanja, ali i očuvanja stabilnosti" na Svalbardu te ostati "miran i pribran" kada je riječ o hibridnim prijetnjama.

Norveška vojska ipak zbog "rizika" od eskalacije ulaže u jačanje svojih nadzornih sposobnosti. Andersen je najavio da će sljedeće godine biti lansirana tri nova satelita za pomorsko kartiranje, uz "obnovu mornarice i obalne straže ... kako bi imali stalnu prisutnost" u blizini arhipelaga.

Norveška kupuje pet britanskih fregata Type 26 za protupodmorničko djelovanje i šest njemačkih podmornica Type 212CD. Oslo istodobno produbljuje vojnu suradnju sa saveznicima, među kojima su Velika Britanija i Njemačka, a ovog je mjeseca proveo zajedničke vježbe oko sjevernog norveškog otoka Jan Mayen.

"Zemlje NATO-a sve su češće u našim vodama", rekao je ministar Sandvik. Dodao je da je obrana Svalbarda također dio NATO-ovog procesa planiranja.

Oslo i Moskva pokušavaju zadržati dijalog

Lokalne vlasti nastoje istodobno spriječiti rast napetosti. Zamjenica guvernera Svalbarda Katharina Rise rekla je da se njezin ured četiri puta godišnje sastaje s ruskim lokalnim konzulatom.

"Imamo dobar i konstruktivan dijalog. Naša je odgovornost osigurati stabilnost i nisku razinu napetosti ovdje", rekla je.

Terje Aunevik, gradonačelnik Longyearbyena, glavnog norveškog naselja na Spitsbergenu, rekao je da vlasti imaju planove za brzu evakuaciju stanovništva ako dođe do naglog pogoršanja situacije.

Longyearbyen ima samo dva podmorska internetska kabela, jednu zračnu luku, jedan spremnik vode i elektranu na dizel koja ovisi o uvozu. Aunevik je rekao da su u tijeku "velika ulaganja", među kojima je izgradnja dva nova spremnika vode, koja bi trebala biti dovršena oko 2029. godine.

"U tom smo smislu prilično ranjivi", rekao je.

Barentsburg, ruska enklava na Svalbardu

Barentsburg iz neposredne blizine ne djeluje osobito prijeteće. Malo stanovnika izlazi izvan nekoliko desetaka oronulih zgrada, iz stare termoelektrane na ugljen izlazi dim, a usamljena sovjetska zastava sa srpom i čekićem vijori se na vjetru. Naselje djeluje poput napuštenog ostatka nekog drugog vremena.

Arild Moe, istraživač i stručnjak za Rusiju s Instituta Fridtjof Nansen, smatra da je dio nedavnih hibridnih aktivnosti povezan i s lokalnim nastojanjima da privuku pozornost Moskve.

"Oni koriste nacionalističke osjećaje kako bi dobili prioritete i financiranje", rekao je.

Ipak, nepredvidivost Vladimira Putina i promjenjivi stavovi Donalda Trumpa prema NATO-u ostaju nepoznanice.

Strah od šire eskalacije

Dvojica diplomata NATO-a, koji su govorili anonimno kako bi mogli slobodno iznositi svoja stajališta, rekli su da raste strah od daljnje eskalacije nakon povećanja broja sabotaža, kibernetičkih napada i povreda zračnog prostora diljem Europe.

Zabrinutost je vidljiva i na Spitsbergenu. U Barentsburgu jedna konobarica iz Sankt-Peterburga, koja nije željela otkriti identitet, rekla je da se među stanovnicima govori o mogućem ratu NATO-a i Rusije.

"Naravno da nas to brine", rekla je. "Naravno, stalno se govori o tome želi li ruska vlada pritisnuti neku članicu NATO-a i je li Svalbard mjesto na kojem bi to učinili", rekao je Jonatan Svensson, vodič za ekspedicije koji već pet godina živi u Longyearbyenu.

Što ako Moskva odluči testirati NATO?

Kako bi se smanjila zabrinutost, dvojica diplomata NATO-a predložila su zračne ophodnje iznad Svalbarda, premještanje obrambenih zračnih kapaciteta na sjever Norveške i održavanje zajedničkih vježbi u blizini otoka, uz uvjet da se Oslo s time složi i da mjere budu u skladu s Ugovorom o Svalbardu.

NATO zasad nema javno objavljene planove za povećanje pomorske ili zračne prisutnosti oko otoka. Ipak, dio stručnjaka strahuje da sadašnje držanje Saveza možda neće biti dovoljno za odvraćanje Moskve.

Ståle Ulriksen, predavač na Kraljevskoj norveškoj mornaričkoj akademiji, smatra da bi Rusiji u teoriji bilo "stvarno lako" zauzeti Svalbard ako bi iz sjeverne Rusije prebacila specijalne snage i zauzela zračnu luku. Ipak, smatra da je takav scenarij malo vjerojatan.

Moskva, međutim, ne bi morala pokušati zauzeti cijeli arhipelag. Prema Myklebost, Rusija bi mogla inscenirati izvanrednu situaciju koja bi ugrozila njezine građane na otoku i potom poslati snage za upravljanje krizom. Takav potez možda ne bi nedvosmisleno aktivirao članak 5. NATO-a o zajedničkoj obrani.

"Najgori mogući scenarij jest situacija u kojoj Moskva vidi priliku testirati koheziju NATO-a. Možda Norveška traži pomoć saveznika, a onda Donald Trump kaže: 'Ne – nećemo riskirati naše dobre dogovore s Rusijom zbog ovog malog otoka'", rekla je.