Gospodarska kretanja u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi, posljedice pandemijske krize, klimatske promjene te aktualna pitanja poput inflacije, neke su od glavnih tema godišnje konferencije koja se u četvrtak i petak održava u Splitu u organizaciji Bečke inicijative i Hrvatske narodne banke (HNB).

“Raspravljat ćemo o posljedicama pandemijske krize, oporavku nakon nje, rizicima koji su ostali nakon krize u smislu situacije u bankovnom sustavu, ali i pitanjima koja su postala aktualna poput inflacije, koji je odgovor središnjih banaka, u kojoj mjeri možemo očekivati da će se povećati broj stečajeva poduzeća koja nisu bankrotirala tijekom krize”, rekao je novinarima guverner HNB-a Boris Vujčić, koji je i otvorio konferenciju.

Podsjetio je kako je Bečke inicijativa (European Bank Coordination Vienna Initiative) platforma koja je nastala za vrijeme velike financijske krize 2008./2009. godine i nastavila raditi do danas, a okuplja središnje banke, komercijalne banke, regulatore, investitore i međunarodne institucije poput Europske komisije, Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke, Europske središnje banke, Europske banke za obnovu i razvoj, itd.

Osvrćući se na posljedice pandemijske krize, guverner hrvatske središnje banke je istaknuo kako je dostupnost financiranja u ovom trenutku čak i bolja nego što je bila 2019. godine, prije početka pandemija, pa se u tom pogledu stvari nisu pokvarile već poboljšale.

“Naravno, tijekom zatvaranja ekonomije nije bilo potrebe za povlačenjem sredstava jer je ta aktivnost stala, ali cijena sredstava je danas povoljnija”, dodao je Vujčić.

Najavio je kako će se raspravljati i o tomu da broj stečajeva i likvidacija poduzeća 2020. godine nije narastao, nego pao, ne samo u Hrvatskoj već i u drugim zemljama jer je jedna od vrsta pomoći poduzećima bio i moratorij na otplatu kredita.

“To znači da postoje poduzeća koja bi u normalnoj situaciji otišla u stečaj i to možemo očekivati u budućnosti. Uz moratorij, država je pomagala poduzeća. Imate veliku razliku između krize 2008. i ove pandemijske. Onda je nezaposlenost puno više porasla, a mi danas imamo veću zaposlenost nego prije krize zbog toga što ste imali subvencije koje su dobivali radnici pa je samo 50.000 ljudi ostalo bez posla, a sada ih je već više od toga zaposleno. To su bitne razlike”, kazao je Vujčić.

No, tumači i kako postoje rizici u budućnosti jer, s jedne strane, imamo situaciju u kojoj se nije dogodio dobar dio stečajeva koji bi se inače dogodio pa ih možemo očekivati. S druge strane, dodaje, imamo inflaciju koja raste i može dovesti do promjene monetarne politike, što znači rast kamatnih stopa, a razina duga, kako kod privatnog tako i državnog sektora u svim zemljama svijeta je porasla.

“Rast kamatnih stopa povećava trošak servisiranja tog duga, što predstavlja rizik za budućnost, neku buduću krizu”, upozorio je.

Na upit treba li se bojati inflacije, Vujičić je kazao kako se on možda boji inflacije više nego drugi građani, ali u ovom trenutku inflacija nije neki bitan problem.

“Ako imamo inflaciju za koju procjenjujemo da će u ovoj godini biti 2,3 posto, onda to nije stopa zbog koje treba biti previše zabrinut”, rekao je, dodajući kako bi problem bio ako inflacija ostane duže prisutna.

Podsjetio je da najveći doprinos inflaciji, oko polovica, dolazi od porasta cijene energenata, nafte i plina, tako da je i ovisnost o cijeni energenata značajna za ovu i iduću godinu.

Guverner je istaknuo i kako je za uvođenje eura u Hrvatskoj ciljni datum 1. siječnja 2023., a kada će se to dogoditi znat ćemo na ljeto iduće godine.

“Što se tiče porasta cijena, ako pogledate iskustva drugih zemalja, da porasle su, ali od 0,2 do 0,4 postotna boda zbog zaokruživanja cijena. To nas ne bi trebalo brinuti”, rekao je.

Osvrćući se na referendumsku inicijativu za zaštitu hrvatske kune, Vučić je kazao kako ni u jednoj zemlji euro nije doprinio padu životnog standarda.

“Imali smo referendum – rekli smo idemo u EU, da uvest ćemo euro. Mi u HNB-u radimo istraživanja javnog mnijenja i 61 posto Hrvata podupire uvođenje eura, a 19 posto je protiv. Ostali su uvjetno ‘za.’  Nema nijedne zemlje u kojoj je uvođenjem eura pao standard života”, rekao je.

Potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) Mark Bowman je novinarima rekao kako je Bečka inicijativa uspješan forum koji jasno pokazuje prednosti suradnje i koordinacije a posebice se pokazala uspješnom tijekom covid pandemije.

“Europska banka za obnovu i razvoj  je  ponosna  na ulogu kao osnivač partner Bečke inicijative te smo predani promicanju financijske stabilnosti u ovoj regiji i suradnji s partnerima i zasigurno s bankama”, rekao je Bowman, koji je kao važnu temu konferencije označio raspravu o izazovima klimatskih promjena.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram