Zagreb među skupljima: Koliko košta najam dvosobnog stana u europskim metropolama

Najnovije istraživanje Eurostata pokazuje da se prosječna mjesečna najamnina za dvosobni stan u 40 europskih gradova kreće od 470 eura u Skoplju do čak 3.350 eura u Ženevi.

Među prijestolnicama najskuplji je London, gdje najamnina za dvosobni stan u prosjeku iznosi 3.050 eura mjesečno. Slijede Dublin i Stockholm s prosječnih 2.650 eura, dok je Oslo na 2.550 eura. Dublin i Stockholm ujedno su najskuplji glavni gradovi unutar Europske unije.

Stručnjaci ističu da su najveći razlog velikih razlika lokalna tržišta nekretnina. Gradovi poput Ženeve, Londona, Dublina i Stockholma privlače velik broj dobro plaćenih radnika, međunarodnih kompanija, studenata i novih stanovnika, dok ponuda stanova ne raste dovoljno brzo da prati potražnju.

Zagreb među skupljima

Među četiri najveća gospodarstva Europske unije najskuplji je Pariz, gdje prosječna najamnina doseže 2.500 eura. U Berlinu dvosobni stan stoji oko 1.750 eura, u Madridu 1.700, a u Rimu 1.650 eura mjesečno.

Više od 2.000 eura za najam potrebno je izdvojiti i u Kopenhagenu, Luxembourgu, Reykjaviku, Haagu, Bernu i Münchenu. U skupinu gradova s najamninama između 1.500 i 1.750 eura ulaze Lisabon, Prag, Beč, Zagreb, Helsinki i Atena.

Na drugom kraju ljestvice nalaze se Skoplje s prosječnom najamninom od 470 eura te Priština s 520 eura. Ankara je treći najjeftiniji glavni grad u istraživanju, s prosječnom najamninom od 770 eura za dvosobni stan.

Unutar Europske unije najniže najamnine bilježe Sofija i Nikozija, gdje stanari u prosjeku plaćaju oko 900 eura mjesečno. Ispod granice od 1.000 eura nalaze se i Tirana te Bukurešt.

Kupnja nekretnina gotovo nedostižna

Bruxelles, sjedište europskih institucija, nalazi se otprilike u sredini ljestvice. Prosječna najamnina u belgijskoj prijestolnici iznosi 1.450 eura, što ga svrstava na 22. mjesto među 40 analiziranih gradova.

Stručnjaci upozoravaju da usporedba samih najamnina ne daje potpunu sliku jer razina plaća značajno utječe na stvarnu priuštivost stanovanja. Iako su najamnine u srednjoj i istočnoj Europi niže, niži su i prihodi stanovništva, pa stanovanje nije nužno pristupačnije nego u bogatijim državama zapadne i sjeverne Europe.

Prema ocjenama analitičara, rast najamnina posljednjih godina potaknuli su oporavak gradova nakon pandemije, rast stanovništva, migracije, više kamatne stope i skuplja gradnja. Kako je kupnja nekretnina mnogima postala teže dostupna, sve više ljudi okreće se najmu, što dodatno povećava pritisak na tržište.

Eurostatovo istraživanje odnosi se na drugo polugodište 2025. godine, a obuhvaća nenamještene stanove dobre ili vrlo dobre kvalitete.

U cijene nisu uključeni režijski troškovi i ostale naknade povezane sa stanovanjem.