Tajna slavne Van Goghove slike možda je napokon razotkrivena: Ključ je na noćnom nebu

Istraživanje koje vodi južnokorejski znanstvenik Elijah Jeong-hyun Kim, direktor tvrtke koja proizvodi teleskope, objavljeno je u znanstvenom časopisu Scientific Reports. Istraživači su kombinirali astronomske izračune, analizu vremenskih uvjeta i proučavanje Van Goghova života kako bi pokušali utvrditi kada je umjetnik mogao vidjeti nebeski prizor sličan onome na slici, piše Euronews.

"Zvjezdana noć" prikazuje nebo ispunjeno vrtložnim plavim potezima, sjajnim zvijezdama i blistavim polumjesecom. Ispod neba nalazi se mirno selo, dok se s jedne strane uzdižu visoki čempresi. Upravo su neobičan prikaz neba i snažan dojam pokreta učinili sliku jednim od najprepoznatljivijih djela postimpresionizma.

Zašto znanstvenici osporavaju dosad prihvaćeni datum?

Povjesničari umjetnosti tradicionalno smještaju nastanak slike u lipanj 1889., nedugo nakon što je Van Gogh došao u psihijatrijsku ustanovu u Saint-Rémy-de-Provenceu na jugu Francuske.

Nekoliko mjeseci ranije umjetnik je, nakon sukoba sa slikarom Paulom Gauguinom, odrezao dio vlastitog lijevog uha. Tijekom boravka u ustanovi nastavio je slikati, a upravo je u tom razdoblju nastalo i njegovo slavno djelo.

Južnokorejski istraživači smatraju da se prizor na slici bolje podudara s nebom koje je nad tim dijelom Francuske moglo biti vidljivo prije svitanja 22. srpnja 1889.

Prema njihovim izračunima, tada su se na istočnom nebu mogli vidjeti zvjezdani skup Hijade, koji se nalazi u zviježđu Bika, i planet Venera. Oblik Mjeseca također je odgovarao polumjesecu prikazanom na slici, a analiza vremenskih uvjeta upućuje na to da je nebo moglo biti dovoljno vedro za promatranje tih nebeskih tijela.

Voditelj istraživanja Kim uvjeren je da je srpanjski datum uvjerljiviji od dosad prihvaćenog. Smatra da je Van Gogh pomno promatrao promjene na nebu i prenosio ih na svoja platna.

Stručnjaci upozoravaju: To još nije konačan odgovor

Novo istraživanje ipak ne znači da je misterij u potpunosti riješen. Fizičar José Luis Aragón s Nacionalnog autonomnog sveučilišta Meksika, koji je i sam proučavao "Zvjezdanu noć", ali nije sudjelovao u novoj studiji, smatra da je riječ o zanimljivoj i pažljivo provedenoj analizi.

Aragón je upozorio na važan problem s dosad prihvaćenim datumom: sredinom lipnja 1889. Mjesec nije imao oblik tankog polumjeseca kakav je Van Gogh prikazao na slici. To je, prema njegovu mišljenju, opravdan razlog za preispitivanje uobičajene kronologije.

Ipak, srpanjski datum smatra tek uvjerljivom hipotezom, a ne konačno utvrđenom činjenicom.

Postoji i dodatna poteškoća. Van Gogh nije jednostavno stajao uz prozor i precizno precrtavao ono što je vidio. "Zvjezdanu noć" stvarao je u ateljeu unutar ustanove, oslanjajući se na skice, sjećanja i vlastitu umjetničku interpretaciju.

Zbog toga je moguće da nebo na slici ne prikazuje jednu određenu noć, nego kombinaciju prizora koje je umjetnik promatrao u različitim trenucima.

Istraživači su svoju metodu provjeravali i na drugim slikama koje prikazuju noćno nebo, što je dodatno poduprlo njihovu analizu. No, bez izravnih dokaza o točnom trenutku nastanka pojedinih elemenata slike, pitanje datuma i dalje ostaje otvoreno.