Afrika se razdvaja brže nego što se mislilo: Nastat će potpuno novi ocean

Naravno, "uskoro" je u ovom slučaju relativan pojam – proces će trajati još nekoliko milijuna godina, ali na geološkoj vremenskoj skali to je tek trenutak.

"Otkrili smo da je proces razdvajanja u ovoj zoni napredovao više, a kora je tanja nego što se dosad smatralo", rekao je Christian Rowan, geoznanstvenik sa Sveučilišta Columbia.

"Istočna Afrika odmaknula je dalje u procesu razdvajanja nego što smo prije mislili."

Raspadnuti superkontinent mogao bi se spojiti

Posebno je zanimljivo što bi ovo otkriće moglo promijeniti način na koji gledamo vlastitu povijest. Rasjedna zona Turkana u Keniji bogata je fosilima ranih hominina, što upućuje na to da je bila jedno od ključnih područja ljudske evolucije.

Međutim, novo otkriće sugerira da to područje možda nije nužno bilo važnije našim precima od drugih dijelova Afrike. Umjesto toga, moguće je da su geološki procesi ondje jednostavno stvorili iznimno povoljne uvjete za očuvanje fosila.

Današnji raspored kontinenata nama se može činiti nepromjenjivim, ali oni su zapravo neprestano u pokretu – premda iznimno sporom.

Prije više od 200 milijuna godina svi su bili spojeni u jedan superkontinent, a znanstvenici predviđaju da bi se u dalekoj budućnosti većina njih ponovno mogla spojiti.

Kora se stanjila, nastat će ocean

Na mjestima na kojima se tektonske ploče sudaraju nastaju planine. Ondje gdje se razmiču nastaju oceani.

Istočnoafrički rasjedni sustav jasan je primjer ovog drugog procesa. Afrička ploča trenutačno se razdvaja na dvije: golemu Nubijsku ploču na zapadu, koja obuhvaća najveći dio kontinenta, i manju Somalijsku ploču, koja obuhvaća velik dio istočne obale i otok Madagaskar.

U novom istraživanju znanstvenici su se usredotočili na jedan dio tog sustava – rasjed Turkana, koji se proteže stotinama kilometara kroz Keniju i Etiopiju. Analizirali su ranije prikupljena seizmička mjerenja i izračunali debljinu Zemljine kore na tom području.

Pokazalo se da je kora mnogo tanja nego što se očekivalo. U središtu rasjeda debela je samo oko 13 kilometara. Za usporedbu, na rubovima rasjednog područja debljina kore premašuje 35 kilometara, piše Science Daily.

Kada kora u rasjednoj zoni postane tanja od približno 15 kilometara, ulazi u fazu poznatu kao "necking", odnosno fazu intenzivnog stanjivanja i sužavanja kore. Nakon što se dosegne ta točka, razdvajanje kontinenta postaje gotovo neizbježno.

"Što je kora tanja, to postaje slabija, što dodatno potiče nastavak razdvajanja", objasnio je Rowan.

Kako će nastati novi ocean?

Za nekoliko milijuna godina ovaj će proces završiti i započet će sljedeća faza – oceanizacija. Kao što naziv sugerira, riječ je o procesu kojim nastaje novi ocean.

Zemljina kora rastegnut će se toliko da će magma početi izbijati iz dubine. Zatim će se nakupljati i hladiti te stvarati bazen. On će postupno postati novo oceansko dno, dok će u njega početi prodirati voda iz Indijskog oceana.

Taj je proces već počeo u Afarskoj depresiji, koja se nalazi u sjeveroistočnoj Africi, u blizini Crvenog mora.

Istraživači procjenjuju da je rasjed Turkana u sadašnju fazu intenzivnog stanjivanja kore ušao prije otprilike četiri milijuna godina, nakon dugotrajnog razdoblja vulkanske aktivnosti.

Zanimljivo je da se to vremenski podudara sa starošću najranijih fosila hominina i drugih tragova pronađenih na tom području.

Slojevi bogati fosilima

Znanstvenici smatraju da to vjerojatno nije slučajnost. Kada je započelo intenzivno stanjivanje kore, ubrzalo se i taloženje sedimenata, čime su stvoreni idealni uvjeti za očuvanje detaljnog zapisa života koji je ondje postojao u to vrijeme.

"Vremensko podudaranje ove tektonske promjene s početkom nastanka kontinuiranih i debelih slojeva bogatih fosilima sugerira da je faza stanjivanja kore stvorila ključne uvjete za očuvanje fosila", napisali su istraživači.

"Smatramo da su te tektonske promjene imale temeljnu ulogu u oblikovanju iznimnog paleoantropološkog zapisa rasjedne zone Turkana."

Istraživači navode da bi buduća istraživanja mogla detaljnije proučiti tu povezanost.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.