Trump želi da Putin okonča rat. Ovo je njegova ponuda za ruskog predsjednika

Kada su izaslanici predsjednika Trumpa ovog mjeseca sjeli za stol s Vladimirom Putinom u Kremlju, ruski predsjednik djelovao je vrlo samouvjereno.

Za nekoliko mjeseci, rekao je, ruske snage napokon će zauzeti cijelu ukrajinsku regiju Donbas. Rusija se također spremala snažno udariti na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, čime bi se stvorili uvjeti za iznimno tešku zimu.

Tada mu je jedan od izaslanika, Jared Kushner, pokušao proturječiti.

Uz dužno poštovanje, upravo ste nam to rekli i prije godinu dana, kazao je Kushner ruskom predsjedniku. Kolike su šanse da se za godinu dana ponovno vratimo ovamo, a vi nam opet kažete isto? Možda ne moramo izgubiti još jednu godinu?

Ta razmjena, koju su opisali osoba upoznata s razgovorima i jedan američki dužnosnik, sažela je dilemu s kojom se Trump suočava tijekom više od 18 mjeseci nastojanja da okonča rat u Ukrajini.

Kongres je ovog tjedna usvojio važan zakon o sankcijama usmjeren na ruski energetski sektor, što predstavlja novi pokušaj da se Rusiju natjera da „trpi posljedice“ zbog invazije te da se Putina pritisne na ustupke.

No čak i dok taj zakon stiže na Trumpov stol, njegova administracija dodatno se okreće drukčijem pristupu – nuđenju pogodnosti Rusiji za koje se američki dužnosnici nadaju da bi mogle potaknuti Putina da razmotri okončanje rata, piše The New York Times.

Odmak od Trumpova obećanja i stava zastupnika

Među novim takvim poticajima mogla bi biti i mogućnost da Bijela kuća s Kremljem počne sklapati poslovne dogovore prije nego što Moskva prestane ratovati u Ukrajini, prema riječima dvojice ljudi upoznatih s pregovorima. Američki dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da bi dogovori s Rusijom prije završetka rata bili mogući jer bi pokazali da su Sjedinjene Države ozbiljne u namjeri da resetiraju odnose s Rusijom.

Takav pristup predstavljao bi odmak od Trumpova obećanja iz prošle godine da poslovnih dogovora s Rusijom neće biti "dok ne riješimo rat". To pokazuje da Trumpovi izaslanici zaduženi za okončanje rata, Witkoff i Kushner, traže nove načine kako potaknuti Rusiju da prestane ratovati, sada kada je postalo jasno da Ukrajina neće povući svoje snage s velikog dijela vlastitog teritorija koji Putin inzistira staviti pod rusku kontrolu prije završetka rata.

No, taj se pristup posve razlikuje od onoga za što se zalažu i republikanci i demokrati u Kongresu - a i europski saveznici Kijeva te sama Ukrajina - prema kojem samo snažniji gospodarski i vojni pritisak na Putina može prisiliti ruskog čelnika na kompromis.

"Ovaj će zakon paralizirati ruski ratni stroj i napokon dovesti Putina za pregovarački stol", rekao je u srijedu zastupnik Michael McCaul, republikanac iz Teksasa i jedan od vodećih zagovornika zakona o sankcijama, nakon što je zakon usvojen dvostranačkom većinom od 262 naspram 159 glasova.

Više mrkve nego batine

Trump je naznačio da će potpisati zakon, čiji je glavni zagovornik do svoje smrti u srpnju bio senator Lindsey Graham, republikanac iz Južne Karoline. Zakon bi predsjedniku omogućio uvođenje carina od čak 100 posto zemljama koje kupuju najveće količine ruske nafte ili plina, a predviđa i sankcije protiv ruskih dužnosnika, gospodarstvenika i financijskih institucija. Senatorica Darline Graham, Grahamova sestra, koja ga je naslijedila u Senatu, rekla je da će zakon "pojačati predsjednikovu pregovaračku polugu".

No, ako Trumpova administracija prema Putinu provodi pristup "mrkve i batine", čini se da je trenutačno mnogo više usredotočena na mrkvu, ocjenjuje NYT. Američki dužnosnik rekao je da administracija želi kreirati više poticaja za pripadnike ruske elite da se založe za mir. Sklapanje nekih poslovnih dogovora prije završetka rata moglo bi pomoći u uvjeravanju protuamerički nastrojenih tvrdolinijaša oko Putina da Trump doista želi uspostaviti novi odnos s Rusijom, dodao je.

Balazs Jarabik, bivši diplomat Europske unije u Kijevu, koji danas radi u političko-analitičkoj tvrtki R. Politik i pomno prati pregovore, kaže da znakovi upućuju na to da Sjedinjene Države "razmatraju veće ustupke Rusiji". Washington "sada signalizira da bi neki dogovori mogli biti pokrenuti ako Moskva prethodno pokaže konkretnu suzdržanost", rekao je Jarabik. "Washington se ranije protivio sklapanju takvih sporazuma prije primirja", podsjetio je.

Nije jasno o kojim se konkretno dogovorima radi. Jurij Ušakov, Putinov savjetnik za vanjsku politiku, rekao je nakon Putinova sastanka s Witkoffom i Kushnerom 5. rujna da se "detaljno razgovaralo o gospodarskim pitanjima i potencijalnim velikim rusko-američkim projektima od obostrane koristi".

Tihi zaokret

Kremlj, sa svoje strane, Bijeloj kući poslovne prilike nudi otkako se Trump prošle godine vratio u Bijelu kuću. Ruski dužnosnici spominjali su dogovore o rijetkim zemnim metalima i aluminiju, zajednička ulaganja na Arktiku, pa čak i mogućnost uključivanja američkih kompanija u prodaju ruskog prirodnog plina Europi.

Trump je ruski gospodarski potencijal opisao kao "ogroman", no ranije je poslovne dogovore predstavljao kao nagradu za Rusiju ako sklopi mir. "Oni žele poslovati", rekao je američki predsjednik uoči prošlogodišnjeg sastanka s Putinom na Aljasci. "Ali neće poslovati dok ne riješimo rat", rekao je Trump.

Čini se da ovaj tihi zaokret odražava nastojanje administracije predsjednika Trumpa da pronađe nove ideje za okončanje rata nakon što su pregovori o mogućem ukrajinskom povlačenju iz neokupiranog dijela Donbasa zapeli.

Kushner se na zastoj osvrnuo putem videoveze na prošlotjednom okupljanju međunarodnih saveznika Ukrajine u Kijevu, na godišnjem sastanku YES. "Predsjednik Putin jasno je iznio što želi postići", rekao je. "Ako bi se Ukrajina htjela povući do te linije, onda je očito da je ostatak dogovora već postavljen i pripremljen. Ukrajina to trenutačno ne želi učiniti".

Dodao je da je posao Trumpove administracije, kao "posrednika", "smisliti kreativno rješenje" koje će "omogućiti objema stranama da krenu naprijed". Rekao je da su Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vrlo predani pregovorima te da su "čuli da je i predsjednik Putin vrlo predan tome".

U tom je trenutku dio publike u Kijevu prasnuo u smijeh, što je pokazalo duboku skepsu ukrajinskih saveznika prema prikazu pregovora koji administracija nastoji predstaviti kao podjednako prihvatljiv objema stranama. Dva dana poslije, ruska bespilotna letjelica na mlazni pogon pogodila je vlak na ukrajinsko-poljskoj granici kojim su putovali uglednici, među kojima i David Petraeus, bivši direktor CIA-e.

Pregovori o okončanju ruskog rata, koji traje već više od četiri i pol godine i u kojemu su, prema nekim procjenama, poginule stotine tisuća ljudi, početkom godine su uglavnom zapeli, dok su se Witkoff i Kushner usredotočili na američko-izraelski rat s Iranom.

Ovoga mjeseca Witkoff i Kushner otputovali su prvo u Moskvu, a potom po prvi puta u Kijev, u pokušaju da ponovno pokrenu pregovore. Ukrajinski dužnosnici, podsjeća NYT, rekli su da bi se trostrani mirovni pregovori između Sjedinjenih Država, Ukrajine i Rusije mogli nastaviti u listopadu. Očekuje se da će se na tim pregovorima razgovarati i o mogućnosti ograničenog primirja - prekidu napada na brodove u Crnom moru ili na energetsku infrastrukturu, prenosi Jutarnji list.