Oglas

bijela tajna

DNK iz 2.000 godina starih sjemenki grožđa otkriva podrijetlo modernog vinarstva

author
N1 Info
14. lip. 2026. 20:13
Toskana vinograd UNSPLASH
Ilustracija: Johny Goerend on Unsplash

Istraživači su analizom DNK iz 2.000 godina starih sjemenki grožđa pronađenih u drevnim bunarima u Toskani uspjeli rekonstruirati najopsežniju genetsku povijest vinove loze ikad dobivenu s jednog arheološkog nalazišta.

Oglas

Rezultati istraživanja pokazuju da su vinogradi iz rimskog doba bili dio složene poljoprivredne mreže Rimskog Carstva, koja je možda imala važnu ulogu u razvoju današnjeg vinarstva.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Yorku otkrili su i da su na području Chiantija, danas poznatom po crnim vinima od sorte sangiovese, nekoć prevladavale bijele sorte grožđa, piše Guardian.

Do otkrića je došlo na arheološkom nalazištu Cetamura del Chianti, smještenom na brežuljku u Toskani. Na tom su području prije dolaska Rimljana živjeli Etruščani, a kasnije srednjovjekovni stanovnici Italije. Ljudi koji su ondje živjeli između 300. godine prije Krista i 300. godine poslije Krista bacali su koštice grožđa u duboke bunare, gdje su se očuvale u mulju bez kisika.

"Sekvencirali smo DNK 80 sjemenki i otkrili izvanrednu priču o kontinuitetu", rekla je dr. Oya Inanli, koautorica istraživanja sa Sveučilišta u Yorku. Istaknula je da je većina analiziranih sjemenki pripadala jednoj, genetski identičnoj sorti koja se izravno prenosila od Etruščana do Rimljana i održala stoljećima.

Istraživači su uspjeli otići i korak dalje te utvrditi boju drevnog grožđa. "Genetski markeri pokazali su da je ovaj dominantni, dugovječni klon davao bijele bobice", objasnila je Inanli.

Iznenađenje za znanstvenike

Prevlast bijelog grožđa na tom području iznenadilo je istraživače. Nancy De Grummond, profesorica na Sveučilištu Florida State, čiji tim od 1973. provodi iskapanja na lokalitetu Cetamura del Chianti, rekla je da istraživanje donosi važan doprinos povijesti vina u vinogradarskoj regiji Chianti.

"Kakvo ugodno iznenađenje saznati da je svjetski poznato crno vino današnjice zapravo naslijedilo bijelu sortu koja se stoljećima uzgajala i čuvala u etruščansko i rimsko doba", istaknula je.

Nakon rimskog osvajanja tog naselja, na lokalitetu Cetamura pojavile su se nove sorte grožđa. Znanstvenici smatraju da bi to moglo upućivati na uvoz vinove loze iz drugih dijelova Rimskog Carstva.

Genetska analiza pokazala je i da je dominantni klon iz Cetamure bio blisko povezan s dvjema drevnim sjemenkama grožđa koje su ranije analizirane u južnoj Francuskoj. Istraživači navode da ovo predstavlja biološki dokaz postojanja velikih poljoprivrednih mreža diljem Rimskog Carstva, koje su mogle pridonijeti širenju i standardizaciji proizvodnje vina kakvu poznajemo danas.

Drevne koštice grožđa tako su otkrile da povijest vina nije samo priča o okusima i tradiciji, nego i o tisućama godina genetskih veza među vinogradima, kulturama i civilizacijama.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama