Nova zagonetka na Marsu zbunila NASA-u: Otkrivene misteriozne rupe

Na površini Crvenog planeta uočene su skupine širokih i plitkih rupa kakve tijekom 14 godina istraživanja kratera Gale rover dosad nije zabilježio.

Curiosity je neobične udubine pronašao dok se kretao kroz Valle Grande, dolinu koja presijeca slojeve Mount Sharpa bogate sulfatima. Iako udubine na Marsu nisu rijetka pojava, ove su znanstvenicima posebno zanimljive jer u njihovoj blizini nema oblutaka ni mineralnih kvržica koje bi mogle objasniti kako su nastale, piše Science Alert.

Manje šupljine u marsovskim stijenama mogu nastati tako da tvrđi obluci ili mineralne kvržice dulje od okolnog materijala odolijevaju eroziji, nakon čega se postupno istroše i nestanu. Međutim, novootkrivene udubine šire su i pliće nego što bi se očekivalo kod takvog procesa.

Zbog toga znanstvenici razmatraju mogućnost da su posljedica dosad nepoznatog procesa erozije, neuobičajenih svojstava stijene ili nekog drugog uzroka.

Curiosity ih je fotografirao iz neposredne blizine koristeći instrument Mars Hand Lens Imager, odnosno MAHLI. Istodobno su njegove kamere Mastcam snimile preklapajuće stereoskopske fotografije okolnog područja.

Znanstvenici će te snimke moći spojiti u trodimenzionalne modele površine i tako izmjeriti dimenzije udubina. To bi im moglo pomoći da utvrde kako su nastale.

Curiosityjev uspon na 1000 metara

Otkriće je stiglo u trenutku kada rover ulazi u novo područje iznad mrežastog reljefa poznatog kao boxwork, koji je mjesecima istraživao. Znanstvenici smatraju da su ti otporni mineralizirani grebeni nastali djelovanjem podzemnih voda prije više milijardi godina.

Na višim dijelovima padina Mount Sharpa Curiosity proučava slojevite stijene bogate sulfatima. Njihov se sastav, tekstura i otpornost na eroziju mijenjaju s nadmorskom visinom.

Krajem kolovoza 2026. rover je tijekom uspona na padine Mount Sharpa dosegnuo ukupno 1000 metara visinske razlike.

Mount Sharp izdiže se 5,5 kilometara iznad dna kratera Gale, a njegovi sedimentni slojevi čuvaju tragove različitih razdoblja geološke prošlosti Marsa. Njihovim proučavanjem znanstvenici pokušavaju otkriti kako se nekada vlažno okruženje postupno pretvorilo u današnju pustoš.

Zabilježene su i nagle promjene između susjednih slojeva stijena, među kojima su hrapaviji sivi slojevi koji se razlikuju po otpornosti na eroziju. Curiosity je već analizirao njihov kemijski sastav, no obrada podataka još traje.