Gradi se "zid drveća“ dug 8.000 kilometara - razdvojit će kontinent, ali i prehraniti milijune ljudi

Iako naziv sugerira da je riječ o neprekinutom pojasu drveća, ovaj je projekt mnogo složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja milijuna stabala, već i obnova degradiranih ekosustava, zaustavljanje širenja pustinje, unaprjeđenje poljoprivrede i stvaranje boljih uvjeta za život milijuna ljudi koji žive u jednom od klimatski najugroženijih područja planeta.

Projekt je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na sve izraženiju dezertifikaciju i degradaciju tla u Sahelu, golemom polusušnom području koje razdvaja Saharu od zelenijih savana južnije na kontinentu.

U početku je plan bio napraviti zeleni pojas širok oko 15 kilometara koji bi se protezao cijelom širinom Afrike. Međutim, znanstvena istraživanja pokazala su da takav pristup ne bi dao najbolje rezultate pa je projekt s vremenom prerastao u mnogo širu inicijativu obnove prirode.

Danas se umjesto jedinstvenog pojasa drveća obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu s lokalnim klimatskim i prirodnim uvjetima.

Zašto je ovaj projekt toliko važan?

Sahel se desetljećima suočava s dugotrajnim sušama, degradacijom tla i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena. Milijuni stanovnika tog područja žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako se tlo iscrpljuje, a oborine postaju sve nepredvidljivije, prinosi padaju, siromaštvo raste, a sigurnost opskrbe hranom postaje ozbiljan problem.

Obnovom tla trebalo bi poboljšati njegovu kvalitetu, povećati zadržavanje vode, obnoviti vegetaciju i omogućiti stabilniju proizvodnju hrane. Istodobno se očekuje povećanje bioraznolikosti i smanjenje pritiska zbog kojeg su mnogi ljudi prisiljeni napustiti svoje domove u potrazi za boljim životom.

Naziv „Veliki zeleni zid“ može zavarati jer projekt ne podrazumijeva jednu neprekinutu liniju drveća koja presijeca Afriku.

Na pojedinim lokacijama sade se autohtone vrste drveća, dok se u drugim područjima potiče prirodna obnova vegetacije. Poljoprivrednici uvode održivije metode obrade tla, prikuplja se kišnica, obnavljaju se travnjaci i poboljšava kvaliteta tla.

Takav pristup omogućuje prilagodbu mjera posebnostima svakog područja, umjesto primjene istog rješenja posvuda.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Planovi Velikog zelenog zida ubrajaju se među najveće ekološke ciljeve na svijetu. Do kraja ovog desetljeća trebalo bi:

• obnoviti 100 milijuna hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno jednakoj Egiptu
• ukloniti iz atmosfere oko 250 milijuna tona ugljikova dioksida
• otvoriti 10 milijuna radnih mjesta povezanih sa zelenim gospodarstvom
• poboljšati životne uvjete i sigurnost opskrbe hranom za milijune stanovnika Sahela.

U projektu sudjeluje više od dvadeset afričkih država uz potporu međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih ekoloških fondova.

Rezultati su već vidljivi

Iako je pred inicijativom još mnogo posla, pojedine zemlje već bilježe značajan napredak.

Senegal je zasadio milijune stabala i obnovio velike površine oštećenog zemljišta. Etiopija je kroz opsežne programe revitalizacije obnovila milijune hektara, dok su Nigerija, Niger i druge države proširile primjenu održivih metoda upravljanja zemljištem.

Prema posljednjim procjenama, dosad je obnovljeno oko 30 milijuna hektara degradiranih površina.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da će ostvarenje svih planiranih ciljeva do 2030. godine zahtijevati dodatna financijska ulaganja, snažniju suradnju među državama i stabilnije sigurnosne prilike u regijama pogođenima sukobima.

Korist za prirodu i ljude

Obnova ekosustava donosi mnogo više od ljepšeg krajolika. Drveće i druga autohtona vegetacija sprječavaju eroziju tla, pridonose obnavljanju podzemnih voda i vežu velike količine ugljika koji bi inače ostao u atmosferi.

Istodobno, obnovljena staništa omogućuju povratak brojnih biljnih i životinjskih vrsta, dok zdravije tlo poljoprivrednicima donosi veće prinose, sigurniju ispašu stoke i stabilnije prihode.

Projekt koji može promijeniti svijet

Veliki zeleni zid danas se smatra jednom od najvećih inicijativa za obnovu prirode u povijesti. Njegov značaj nadilazi granice Afrike jer bi iskustva stečena u Sahelu mogla poslužiti kao model za obnovu degradiranih područja u drugim sušnim dijelovima svijeta.

Ovaj projekt pokazuje da zaštita prirode i gospodarski razvoj ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, zdravi ekosustavi mogu istodobno pridonijeti očuvanju okoliša i poboljšanju kvalitete života milijuna ljudi.

Za razliku od zidova koji razdvajaju narode, afrički Veliki zeleni zid zamišljen je kao živa barijera koja ponovno povezuje prirodu i ljude, vraća život iscrpljenim krajolicima i gradi otporniju budućnost u vremenu klimatskih promjena.