Studija: Ovaj vitamin povezan je s boljim rezultatima testa kod osoba s ranim znakovima demencije

Za sve koji imaju člana obitelji ili blisku osobu oboljelu od demencije ili Alzheimerove bolesti, vijesti o neuspješnim lijekovima ili terapijama s neujednačenim rezultatima mogu biti zabrinjavajuće.

Ipak, nova istraživanja pružaju i razlog za nadu. Znanstvenici su pronašli povezanost između uzimanja uobičajenog dodatka vitamina D i boljih rezultata na testovima kognitivnih sposobnosti kod osoba koje pokazuju rane znakove demencije. Riječ je o jeftinom dodatku koji je široko dostupan.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Sleep Medicine, znanstvenici su utvrdili da je svakodnevno uzimanje vitamina D povezano sa značajno boljim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti kod osoba s dva obilježja rane demencije – blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) i poremećajima spavanja, prenosi Science Alert.

Rano djelovanje moglo bi biti ključno

Prema riječima znanstvenika, riječ je o prvom istraživanju koje analizira povezanost između uzimanja vitamina D i kognitivnih sposobnosti kod pacijenata s ova dva ključna simptoma. Ipak, treba naglasiti da je riječ o maloj promatračkoj studiji koja ne dokazuje da vitamin D izravno poboljšava kognitivne sposobnosti.

Unatoč tome, rezultati se nadovezuju na sve više dokaza koji upućuju na to da bi vitamin D mogao imati zaštitnu ulogu za zdravlje mozga i pomoći u odgađanju razvoja demencije. Osim toga, ranija istraživanja ukazuju na njegov mogući utjecaj na procese starenja, zdravlje srca i depresiju, među brojnim drugim stanjima. Kao i kod drugih neurodegenerativnih bolesti, znanstvenici smatraju da bi rano djelovanje moglo biti ključno.

"Ovo bi moglo predstavljati ključno razdoblje za intervenciju, kada se kognitivne promjene već pojavljuju, ali još postoje mogućnosti za očuvanje zdravlja mozga", rekla je stručnjakinja za spavanje Victoria Pak sa Sveučilišta Emory u Atlanti.

Što su znanstvenici istraživali?

U istraživanju je njezin tim analizirao 54 odrasle osobe u dobi od 50 godina i starije. Svi sudionici imali su dijagnosticirano ili sumnjivo blago kognitivno oštećenje te znakove poremećaja spavanja.

Sudionici su prošli Montreal Cognitive Assessment (MoCA), test kojim se procjenjuju kognitivne funkcije, kao i dva zasebna testa za procjenu kvalitete sna – Pittsburgh Sleep Quality Index (PSQI) i Epworth Sleepiness Scale (ESS).

Također su naveli koliko vitamina Duzimaju, a usporedbom njihove dnevne doze s rezultatima testova kognitivnih sposobnosti i kvalitete spavanja znanstvenici su uočili zanimljivu povezanost.

Nakon što su uzeli u obzir moguće čimbenike koji su mogli utjecati na rezultate, uključujući dob, spol, indeks tjelesne mase (BMI), vrstu vitamina D i razinu obrazovanja, istraživači su utvrdili da su sudionici koji su svakodnevno uzimali 5.000 ili više međunarodnih jedinica (IU) vitamina D ostvarili oko 13 posto bolje rezultate na MoCA testu.

To je odgovaralo rezultatu koji je bio u prosjeku 3,78 bodova viši u usporedbi s osobama koje nisu uzimale dodatke vitamina D. Sudionici koji su uzimali manje dnevne doze također su ostvarili nešto bolje rezultate od onih koji nisu svakodnevno uzimali vitamin D, no ta razlika nije bila statistički značajna.

Povezanost s boljim rezultatima zabilježena je kod osoba koje su uzimale 5.000 ili više IU, neovisno o tome jesu li uzimale vitamin D2 ili D3. Međutim, važno je napomenuti da je ta količina nešto viša od preporučene najveće dnevne doze vitamina D od 4.000 IU, koja se općenito smatra sigurnom gornjom granicom kako bi se izbjegao razvoj hiperkalcemije.

Zanimljiv smjer za buduća istraživanja

Zbog toga glavni zaključak ovog istraživanja nije nova preporuka o tome koliko bi vitamina D ljudi trebali uzimati. Iako neka istraživanja počinju pokazivati da bi doze između 4.000 i 6.000 IU mogle pružiti veću zaštitu od pojedinih nepovoljnih zdravstvenih ishoda, ovdje je riječ tek o preliminarnom rezultatu male studije.

Autori ističu da su potrebna daljnja istraživanja na većem broju sudionika. Iako je za sada potreban oprez, rezultati predstavljaju zanimljiv smjer za buduća istraživanja, osobito zato što je vitamin D jeftin i lako dostupan.

Ako daljnja istraživanja potvrde ove rezultate, moglo bi se pokazati da je riječ o značajnom otkriću.

"Utvrđivanje dostupnih čimbenika na koje se može utjecati, poput uzimanja dodataka vitamina D, tijekom ranijih faza kognitivnog pada moglo bi postati sve važnije", rekla je Pak, "osobito kako broj oboljelih od Alzheimerove bolesti nastavlja rasti."