Znanstvenici uputili dosad najozbiljnije upozorenje o oceanima

Deseto Copernicusovo izvješće o stanju oceana (Ocean State Report), objavljeno u srijedu, temelji se na više od četiri desetljeća podataka prikupljenih satelitima, plutačama i senzorima kako bi se procijenilo stanje svjetskih oceana. Donosi "dosad najozbiljnije upozorenje" o dubokim promjenama kroz koje prolaze.

"Ocean se mijenja pred našim očima: zagrijavanje, porast razine mora i degradacija ekosustava međusobno su povezani pokazatelji značajnih i dugoročnih promjena", rekao je Pierre Bahurel, glavni direktor Mercator Ocean Internationala, neprofitne istraživačke organizacije koja je izradila izvješće.

Uz dugoročne promjene utvrđene u izvješću, golemi El Niño stvara dodatni pritisak. Taj prirodni klimatski obrazac, koji karakteriziraju temperature vode više od prosječnih duž ekvatora u Tihom oceanu, mogao bi postati najintenzivniji otkad postoje mjerenja.

Svjetski oceani apsorbiraju otprilike 90 posto viška topline nastalog ljudskim izgaranjem fosilnih goriva i zagrijavaju se "alarmantnom brzinom", navodi se u izvješću.

Brzina zagrijavanja oceana udvostručila se tijekom posljednjih 20 godina, a temperature površine mora dosegnule su rekordne vrijednosti 2023., 2024. te ponovno 2026. godine.

Prošle su godine svjetski oceani apsorbirali dodatna 23 zetadžula toplinske energije, čime je devetu godinu zaredom postavljen novi rekord, navodi se u izvješću. Za usporedbu, riječ je o količini energije koja odgovara eksploziji 12 atomskih bombi poput one bačene na Hirošimu svake sekunde tijekom cijele godine ili otprilike 40 puta većoj količini energije od one koju je cijeli svijet potrošio 2025. godine.

Sva ta toplina ima goleme posljedice: potiče morske toplinske valove, pridonosi snažnijim i razornijim olujama, šteti morskom životu i ubrzava porast razine mora, kako zbog otapanja leda tako i zbog činjenice da toplija voda zauzima veći volumen.

Prosječna globalna razina mora od 1999. raste za otprilike 3,8 milimetara godišnje te je ukupno porasla za gotovo 10 centimetara. Stopa rasta ubrzava se od 2012., što predstavlja prijetnju stotinama milijuna ljudi koji žive u obalnim područjima.

Oceani su od 1985. postali i oko 17 posto kiseliji jer apsorbiraju sve veće količine ugljikova dioksida.

Neke su regije posebno pogođene promjenama koje se događaju kako se svijet zagrijava. Europska mora nalaze se pod "intenzivnim pritiskom", rekla je Karina von Schuckmann, jedna od autorica izvješća i viša savjetnica u Mercator Ocean Internationalu.

Sredozemno i Crno more 2024. godine pogodili su rekordni morski toplinski valovi, od kojih su neki trajali dulje od 30 dana i podigli temperaturu mora za više od 4,6 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka, pokazalo je izvješće.

"To nisu izolirana razdoblja visokih temperatura. Događaju se u uvjetima kontinuiranog zagrijavanja oceana koje mijenja okolnosti u kojima funkcioniraju morski ekosustavi", rekla je Blanca Fernández-Álvarez, autorica izvješća i istraživačica na Mediteranskom institutu za napredne studije.