Odbor EP-a usvojio izvješće o Srbiji koje je znatno oštrije i opsežnije od prvotnog nacrta

Temeljna ocjena u usvojenom tekstu ostaje da je napredak Srbije prema članstvu u Europskoj uniji zaustavljen, uz ključne probleme u području demokracije, vladavine prava, medijskih sloboda, izbornih uvjeta i odnosa s Kosovom. Međutim, nakon kompromisnih amandmana tekst je proširen nizom novih kritika, konkretnih događaja i preciznijih zahtjeva prema vlastima u Srbiji i Europskoj komisiji.

U odnosu na prvi nacrt, verzija usuglašena u AFET-u ne ublažava kritike, nego ih dodatno pooštrava. U tekstu se naglašava da se proces pristupanja EU temelji na zaslugama, ali da je i „reverzibilan“, te da Srbija mora ne samo usvajati reforme nego ih i u potpunosti provoditi. Posebno se ističe da jaz između zakonskog usklađivanja i stvarne provedbe i dalje potkopava napredak Srbije.

Izvješće također navodi da je Srbija ostvarila ograničen ili nikakav napredak u ispunjavanju kriterija za članstvo u mnogim pregovaračkim poglavljima te da obveze iz non-papera iz studenoga 2024., povezane s otvaranjem Klastera 3, u velikoj mjeri ostaju neispunjene. Od Europske komisije traži se da se svaki značajniji nazadak Srbije na europskom putu odrazi na tempo i opseg financijske potpore.

O prosvjedima i izborima

U dijelu o demokraciji usuglašeni tekst, u koji je N1 imao uvid, konstatira produbljivanje političke krize u Srbiji u kontekstu masovnih prosvjeda koji traju od studenoga 2024. godine. Prosvjedi se opisuju kao reakcija građana i studenata na sustavnu korupciju te percipirani nedostatak odgovornosti i transparentnosti. Tekst uključuje i nalaz misije Europskog parlamenta koja je boravila u Srbiji od 22. do 24. siječnja, prema kojem su ključni čimbenici krize rastuća polarizacija, ograničen parlamentarni dijalog i oslabljeno povjerenje u institucije. U istom kontekstu osuđuju se uvrede, klevete i govor mržnje upućeni zastupnicima Europskog parlamenta, uključujući članove te misije.

Izvješće je znatno prošireno i u dijelu o izborima. Osim poziva na slobodne i poštene izbore te potpunu provedbu preporuka ODIHR-a, u tekstu se navodi potreba za zaustavljanjem pritisaka na birače, zastrašivanja i kupovine glasova, sprječavanjem zlouporabe javnih i administrativnih resursa, osiguravanjem ravnopravnih uvjeta za političke aktere te okončanjem nekažnjivosti za izborne nepravilnosti.

Posebno se osuđuje atmosfera tijekom lokalnih izbora održanih 29. ožujka 2026. u deset općina, uz navode o nasilnim incidentima, prijetnjama, napadima na novinare, studente, aktiviste i promatrače, nasilju oko biračkih mjesta, paralelnim biračkim popisima, organiziranom dovoženju birača iz drugih gradova, kupovini glasova i upadima u prostorije oporbenih stranaka.

Slučaj nadstrešnice i „Mrdićevi zakoni“

Znatno je pooštren i dio koji se odnosi na urušavanje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu. Dok je prvotni nacrt tražio punu transparentnost, odgovornost i neovisnost pravosuđa, nova verzija navodi da u istrazi nije bilo značajnog napretka te izražava zabrinutost zbog nejasnoća koje je prate, uključujući proturječne izjave dužnosnika, moguću manipulaciju ili nemar u vezi s dokazima te nedopušten utjecaj na tužiteljstvo.

Jedan od najkritičnijih dijelova odnosi se na paket pravosudnih zakona usvojenih 28. siječnja 2026. godine. Europski parlament navodi da su takozvani „Mrdićevi zakoni“ usvojeni po hitnom postupku, bez javne rasprave, uključivanja pravosudnih tijela i odgovarajućeg obrazloženja, ocjenjujući da predstavljaju ozbiljan korak unatrag na putu Srbije prema EU jer slabe neovisnost pravosuđa i autonomiju tužiteljstva. U tekstu se dodaje da je njihova primjena već dovela do uklanjanja tužitelja za organizirani kriminal, čime se, prema izvješću, poništava napredak ostvaren reformama pravosuđa nakon ustavne reforme iz 2022. godine.

U dijelu o temeljnim slobodama navodi se da su mirni prosvjednici, studenti, aktivisti i novinari bili izloženi represivnim mjerama, uključujući prekomjernu uporabu sile, policijsko nasilje, proizvoljna privođenja i uhićenja, politički progon, zastrašivanje, nezakonit nadzor, rodno uvjetovano internetsko uznemiravanje, zlouporabu osobnih podataka i nezakonita protjerivanja. Traže se hitne, nepristrane i transparentne istrage svih navoda o nepotrebnoj i nerazmjernoj uporabi sile. U tekstu se osuđuje i nasilje neformalnih skupina koje, prema dokumentu, djeluju nekažnjeno, napadaju prosvjednike i imaju bliske veze s vladajućom strankom.

Digitalni nadzor i mediji

Nova verzija uvodi i posebna poglavlja o digitalnom nadzoru. Spominju se izvješća o korištenju špijunskog softvera, uključujući Pegasus, protiv aktivista, novinara i organizacija civilnog društva, navodi o korištenju akustičnog oružja protiv mirnih prosvjednika, projekt „Safe City“ u Beogradu s Huaweijevom tehnologijom za prepoznavanje lica, kao i izvješća da su pretpristupna sredstva EU korištena za nabavu biometrijskog i forenzičkog softvera od ruske tvrtke pod sankcijama EU.

U području medija tekst je također oštriji. Europski parlament osuđuje pogoršanje uvjeta rada za novinare i medije, spominje najgori rezultat Srbije dosad na Svjetskom indeksu slobode medija za 2025. godinu, verbalne napade najviših političkih dužnosnika na neovisne medije, porast napada na novinare, pad stope procesuiranja, koncentraciju vlasništva, nedostatak pluralizma i utjecaj provladinih medija. Upozorava se i da Regulatorno tijelo za elektroničke medije (REM) nema legitiman i operativan Savjet, uz kritiku neuspjeha Skupštine da dovrši izbor njegovih članova.

U dijelu o vanjskoj politici navodi se da je usklađenost Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom EU među najnižima među državama kandidatkinjama te da je potpuno usklađivanje nužan uvjet za pristupanje. Posebno se kritiziraju veze Srbije s Rusijom i Kinom, politika balansiranja između EU i drugih geopolitičkih aktera, vojna suradnja s Rusijom te nabava kineskog naoružanja i nadzorne tehnologije. U tekstu se poziva i na zatvaranje Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, za koji se navodi da djeluje kao baza ruske vojne obavještajne službe GRU u državi kandidatkinji za članstvo u EU, kao i na prekid vojne suradnje s Rusijom.

Kosovo

I dio koji se odnosi na Kosovo detaljniji je u novoj verziji. Europski parlament očekuje da Srbija u potpunosti surađuje s Kosovom kako bi odgovorni za napad u Banjskoj 2023. bili privedeni pravdi, uz žaljenje što Srbija nije procesuirala odgovorne, prije svega Milana Radoičića. Dodana je i osuda napada na kanal Ibar–Lepenac na sjeveru Kosova u studenome 2024. godine.

U tekstu se ponavlja da su normalizacija odnosa i provedba obveza iz dijaloga Beograda i Prištine sastavni dio europske perspektive Srbije, da su Briselski i Ohridski sporazum pravno obvezujući za obje strane te da Srbija treba prestati protiviti se članstvu Kosova u regionalnim i međunarodnim organizacijama, uključujući Vijeće Europe. Dodaje se i da europske integracije ne mogu ići ruku pod ruku s konceptom „srpskog svijeta“, koji se opisuje kao koncept koji podriva mir i stabilnost u regiji.

Usuglašeni tekst pooštrava i dio o europskim fondovima. Europski parlament podsjeća da su sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan uvjetovana postojanjem demokratskih institucija, slobodnih i poštenih izbora, pluralističkih medija, neovisnog pravosuđa, vladavine prava, ljudskih prava i konstruktivnog angažmana u normalizaciji odnosa s Kosovom.

Izražava se zabrinutost zbog činjenice da je Komisija u siječnju 2026. odobrila prvu isplatu Srbiji iz Instrumenta za reforme i rast te se traži objašnjenje kako su preduvjeti bili ispunjeni. U tekstu se također navodi da bi potporu koja ide preko Vlade Srbije trebalo odmah suspendirati zbog izostanka jasnog i vjerodostojnog napretka u području vladavine prava, slobode medija i izbornih uvjeta.