Amerikanci tvrde: Rusija bi mogla napasti članicu NATO-a, poznato i kada

Prema WSJ-u, dužnosnici u Washingtonu ranije su smatrali da do napada na neku od članica NATO-a neće doći dok je Rusija zaokupljena ratom u Ukrajini. Nova procjena američkih obavještajnih službi podudara se sa sličnim upozorenjima koja posljednjih mjeseci stižu od europskih dužnosnika, prenosi Kyiv Independent.

U lipnju je zapovjednik njemačke kopnene vojske, general-pukovnik Christian Freuding, upozorio da bi Rusija u sljedeće tri godine mogla steći sposobnost za napad na zemlje NATO-a. Prema WSJ-u, američki dužnosnici smatraju da bi između jeseni ove godine i 2029. moglo doći do hibridnog napada velikih razmjera ili čak ograničenog kopnenog upada.

Najnovije obavještajno izvješće dolazi u trenutku kada europske zemlje upozoravaju da bi Rusija mogla pokušati izvesti i napade pod lažnom zastavom, koristeći bespilotne letjelice ukrajinske proizvodnje za napade na kritičnu infrastrukturu u baltičkoj regiji.

„Kremlju, Putinu, potrebna je nova eskalacija, neka vrsta nove pobjede, a u tom su slučaju baltička regija i Poljska najbliže mete“, izjavio je 6. kolovoza za LRT Radio litavski ministar obrane Robert Kaunas, pozivajući se na nove obavještajne podatke.

Njegova izjava uslijedila je nakon niza incidenata s dronovima i povreda zračnog prostora u sve tri baltičke države, koji su posljednjih mjeseci dodatno povećali napetosti u regiji.

Dana 5. kolovoza neidentificirani FPV dron navodno se sudario s ukrajinskim teretnim zrakoplovom u zračnoj luci Leipzig u Njemačkoj.

Njemački ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt opisao je incident kao „scenarij hibridnog napada“. Nije izravno optužio Rusiju, no Kremlj se već nekoliko godina optužuje za vođenje hibridnog rata s ciljem destabilizacije europskih zemalja.

Pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike, WSJ navodi da bi nedavni ukrajinski napadi na rusku energetsku infrastrukturu, zajedno s minimalnim ruskim napredovanjem na bojištu, mogli potaknuti Putina da pokuša ostvariti pobjedu protiv NATO-a.

Mogući napad vjerojatno bi bio usmjeren na istočno krilo NATO-a kako bi se iskušala odlučnost Saveza u primjeni članka 5., odnosno odredbe o kolektivnoj obrani prema kojoj se napad na jednu članicu smatra napadom na sve članice.

Upozorenja obavještajnih službi stižu i u trenutku kada se, prema medijskim izvješćima, Sjedinjene Američke Države suočavaju s nedostatkom ključnog streljiva zbog rata s Iranom koji je još u tijeku. Zalihe pojedinih vrsta projektila dugog i kratkog dometa, uključujući presretače za sustave Patriot i THAAD (Terminal High Altitude Area Defense), i dalje su na niskim razinama, navodi WSJ.