Avdagić otkrio tko je najveći gubitnik na Bliskom istoku: "Ako prije nisu bili svjesni, sad jesu"

"Može se reći da je Gaza bila u fokusu, s razlogom. Većina čelnika je zato kalibrirala govore prema tome", rekao je Avdagić pa se osvrnuo na napuštanje prostorija onih kojima nije odgovaralo što čuju od govornika:

"To je uobičajeni folklor Opće skupštine."

Iznenadio ga je govor Emmanuela Macrona, kojeg naziva žešćim od očekivanog, ali ništa, u globalu, nije bilo previše neočekivano.

"Možda će netko reći da je novo to što se Trump odlučio nazvati umjetnu inteligenciju superinteligencija, ali on stalno nešto imenuje. Pa ni ovo nije iznenađenje. Dakle, nekakav uobičajeni UN-ovski šušur. Bit je ipak ono što se događa izvan površinskih govora, a to su susreti, koji možda u nekim situacijama nisu mogući. Između ostalog, razgovor Trumpovih poslanika s iranskim ministrom vanjskih poslova. Ako sumiramo - superinteligencija, Gaza, Ukrajina, Bliski istok i američka dominacija."

Premalo geopolitičke volje

Upravo to posljednje bi mogla biti tema tijekom sastanka kineskog predsjednika Xija Jinpinga i Trumpa.

"Za pretpostaviti je da kineska strana surađuje s Iranom jer imaju bliske veze u svakom pogledu. Ne možemo u kontekstu Irana isključiti ni Rusiju. Upravo bi Kina bila ključna u smislu utjecaja na završetak rata u Ukrajini. Jednako tako vidimo da se to događa i u pogledu Bliskog istoka, pogotovo kad pričamo o Iranu", kazao je Avdagić pa pojasnio što znači kad su u sukobe direktnije uključene najveće sile:

"Kad se velike sile upetljaju i određuju budućnost svijeta, ne možemo isključiti veliki interes i zato nema jednostavnih rješenja. U svakom od tih slučaja, posebno Ukrajine i Irana, znamo što su eventualna rješenja. Nema previše nepoznanica, ali ima premalo geopolitičke volje."

Također, dolazi do dodatnih komplikacija jer su Saudijska Arabija i jemenski hutisti zaoštrili odnose.

"Ono što se brzo moglo ustvrditi jest pronalazak određene alternative za saudijski naftodovod i da se uspjelo nadomjestiti sirovu naftu za potrebe globalnog tržišta, što je poremetilo planove Irana. Sam Hormuški tjesnac nije bio toliko plodonosan u tom pogledu. Dakle, što se sad događa? Saudijci, ako nisu bili toga toliko svjesni, sad jesu, samostalno nisu u stanju nositi se ni s Jemenom. Svjesni su sad svih svojih slabosti i izostanka društvene kohezije. Čini mi se da tu naziremo jedan problem koji bi mogao biti dugoročniji. To vam govori da je Bliski istok sad razotkrio kompletno stanje čitave regije, stvarne odnose i stvarne snage onih koji uistinu posjeduju mogućnost održavanja i utjecaja na druge zemlje. Saudijska Arabija je u ovom trenutku najveći gubitnik događaja na Bliskom istoku, a donedavno se vjerovalo da je jedan od četiri stupa."

Iran otpočetka kao mete ima zemlje u kojima su bile američke baze, zemlje koje su Amerikanci trebali štititi.

"Ne treba zaboraviti ni Europu i Južnu Koreju, koje su očekivale američke garancije. Netko će reći da je to bilo naivno, ali bilo je jako malo onih koji su to govorili u desetljećima iza nas. U novim smo okolnostima, Trump je takav kakav jest - transakcijski orijentiran. Ne treba biti naivan, nisu Amerikanci negdje vojno prisutni jer žele mir u svijetu, uvijek je to bila određena transakcija. Ali, novost je što Trumpova administracija, za razliku od prethodnih, djeluje javno jer tad su ustupci veći, ponajprije zbog prisutnog straha. Imate primjer izdvajanja za NATO. Tek kad je prijetnja postala stvarna, počela su izdvajanja od pet posto iz BDP-a zemljala članica. Europa ima mogućnost neovisnosti od američke zaštite, samo da dobije dovoljno vremena pripremiti se, ali brojne bliskoistočne zemlje nemaju."

U kontekstu Hrvatske, tvrdi da su EU i NATO potrebni.

"Mala smo zemlja i trebamo takav sustav. A prema političkoj realnosti Francuske i Njemačke, gdje je milenijski projekt EU-a u opasnosti, moramo se sabrati i prepoznati izazove pred nama", zaključio je Denis Avdagić.