Europa između Trumpa i Xija: Tri velike teme mogle bi odrediti njezinu budućnost

Bit će to drugi susret Trumpa i Xija u godinu dana, a na dnevnom redu su trgovina, carine, rijetke zemlje i umjetna inteligencija. Njihov posljednji ključni sastanak, u listopadu 2025., završio je dogovorom o trgovinskom primirju nakon mjeseci napetosti i međusobnog uvođenja visokih carina.

U međuvremenu je Bruxelles u lipnju pokrenuo pregovore s Pekingom s ciljem smanjenja golemog trgovinskog deficita EU-a s Kinom, koji doseže oko milijardu eura dnevno, piše Euronews.

Dodatni pritisak na Washington stvara i rat s Iranom, koji je doveo do rasta cijena energije, dok se Trump približava američkim kongresnim izborima u studenome. Kina je istodobno povećala izvoz u SAD, a njezin trgovinski višak prema SAD-u dosegnuo je oko 29,2 milijarde dolara, prema kineskim podacima.

"Xi Jinping stiže u Washington s prednošću, čak i na američkom tlu", ocijenila je Alicia García Herrero, stručnjakinja bruxelleskog think tanka Bruegel.

Hoće li pasti carine?

Jedna od ključnih tema bit će trgovinsko primirje između SAD-a i Kine, koje istječe 10. studenoga. Riječ je o dogovoru koji je prošle godine zaustavio trgovinski rat tijekom kojeg su međusobne carine na pojedine proizvode premašivale 100 posto.

Za Europu je svaki dogovor Washingtona i Pekinga važan jer bi američke carine na kinesku robu mogle potaknuti kineske proizvođače da veći dio izvoza preusmjere na europsko tržište.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer najavio je moguće dogovore u području poljoprivrede i uklanjanja nekih trgovinskih prepreka, a očekuje se i uzajamno smanjenje carina na robu vrijednu oko 30 milijardi dolara.

Stručnjaci smatraju da bi Trump mogao dobiti politički dobitak koji bi predstavio kao uspjeh uoči izbora, dok bi Kina novim dogovorom dobila dodatno vrijeme za jačanje vlastite industrije.

Europa ponovno ovisi o velikim silama

Posebno važna tema bit će rijetki zemni elementi, odnosno strateški materijali ključni za proizvodnju elektronike, automobila, baterija i druge industrije.

Kina ima dominantnu ulogu u njihovoj proizvodnji i preradi, a tijekom prošlogodišnjeg trgovinskog rata ograničila je izvoz tih materijala. To je izazvalo zabrinutost u Europi zbog ovisnosti industrije o kineskim dobavnim lancima.

Pitanje rijetkih elemenata prošlog je tjedna kineskim vlastima postavio i europski povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič. No, stručnjaci upozoravaju da Washington u pregovorima s Pekingom ima znatno veću pregovaračku snagu od Bruxellesa.

"SAD će pregovarati i u ime Europe, a Europa će za to morati platiti cijenu", smatra García Herrero.

Europa ostaje po strani u utrci za umjetnom inteligencijom

Trump i Xi trebali bi razgovarati i o umjetnoj inteligenciji, području u kojem SAD i Kina vode sve intenzivniju tehnološku utrku.

Obje zemlje sve otvorenije upozoravaju na moguće rizike razvoja umjetne inteligencije, ali istodobno ulažu goleme resurse u razvoj novih tehnologija. Washington i Peking navodno razmatraju i uspostavu posebnog komunikacijskog kanala kojim bi se međusobno upozoravali u slučaju ozbiljnog incidenta povezanog s umjetnom inteligencijom koji bi mogao ugroziti nacionalnu sigurnost.

Za Europu je to još jedan znak da bi u ključnim tehnološkim pitanjima mogla ostati po strani.

"Ovaj dijalog o umjetnoj inteligenciji, koji bi mogao postati svojevrsno dugme za hitne slučajeve poput onoga iz nuklearne utrke, dijele samo SAD i Kina. Europa tako praktički ostaje izvan igre", upozorila je García Herrero.

Prema njezinoj ocjeni, sastanak Trumpa i Xija mogao bi dodatno potvrditi da se svijet sve više oblikuje kroz nekoliko velikih globalnih sila, dok Europa pokušava pronaći vlastitu poziciju između Washingtona i Pekinga.