Mark Carney: Majstor državničke vještine u vremenu kojem nedostaje velikih govornika

Međutim, 47. američki predsjednik u posljednje vrijeme ne pogađa prave tonove, a njegovi ispadi o svemu, od carina do rata u Iranu, doveli su do pada njegove popularnosti, osobito u Europi, gdje o njemu pozitivno mišljenje ima samo osam posto Talijana, 10 posto Nijemaca i 13 posto Britanaca, piše The Conversation.

Kako je Trumpova popularnost splasnula, jedan je čovjek iskoračio kako bi popunio etičku prazninu. Kanadski premijer Mark Carney suprotstavio se svojem problematičnom južnom susjedu i time preusmjerio moralni kompas slobodnog svijeta.

Umjesto prema Washingtonu u potrazi za globalnim vodstvom, svjetske demokracije sve se češće okreću čovjeku iz Ottawe koji predvodi jednu od srednjih sila.

Središnji bankar pa politički lider

Carney je bankar – ili ga je barem tako svijet do nedavno doživljavao. Bio je guverner Banke Kanade tijekom financijske krize 2008., a potom je od 2013. do 2020. vodio Banku Engleske.

Političar je postao tek kada je u ožujku 2025. izabran za čelnika kanadske Liberalne stranke, a svoj je mandat učvrstio uvjerljivom pobjedom na parlamentarnim izborima sljedećeg mjeseca. No vrlo brzo nametnuo se kao glas političkog razuma nasuprot neprekidnim valovima Trumpovih tirada.

Ovoga se tjedna Carney obratio Europskom parlamentu nakon što je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen podržala prijedlog prema kojem bi Kanada postala prva „pridružena članica“ Europske unije. Slično kao u svojem govoru u Davosu u siječnju, Carney je upozorio na aktualni „geopolitički raskol“.

I baš kao u Davosu, govorio je smireno i elokventno te pokazao rijetku intelektualnu pronicljivost u razmatranju načina na koji bi se taj raskol mogao prevladati. U Davosu je naglasio potrebu da srednje sile preuzmu veću odgovornost. Ovoga je tjedna u Strasbourgu tu ideju dodatno razradio, ističući komplementarne prednosti Kanade i EU-a.

Založio se za dublje partnerstvo utemeljeno na suradnji, koje bi omogućilo neometanu digitalnu trgovinu brojnim robama i uslugama, uz snažne veze među ljudima, uključujući slobodno kretanje mladih.

Kanada i Europa kao „svjetionik drugim demokracijama“

Kanadski premijer iznio je viziju u kojoj Kanadu i EU povezuju „zajedničke vrijednosti, kompatibilni sustavi i komplementarne snage“. Iako je rasprava o novom odnosu Kanade i EU-a tek na početku, bio je to zavodljiv poziv da se „stvori svjetionik za druge demokracije“.

Trump u govoru nije spomenut imenom, ali očito ga je slušao – i očito ga je govor razljutio. Usred trgovinskog rata sa sjevernom Kanadom, američki predsjednik čuo je Carneyja kako govori da „ne teži moći kako bi dominirao drugima“ te da „ne predlaže treći blok kako bismo postali suparnička velika sila – samo s boljim manirama“.

Poruka je bila ciljana, a stil nenametljiv.

Carneyjev tim piše izvrsne govore, a ekonomist obrazovan na Harvardu, s doktoratom s Oxforda, zna ih dobro iznijeti. No stječe se dojam da je mnogo više od čovjeka koji dobro čita s telepromptera.

U govor u Strasbourgu ubacio je nekoliko njemačkih retoričkih izraza i izgradio snažan povijesni kontekst, oslanjajući se na veze koje Kanadu i Europu povezuju još od Prvog svjetskog rata. Stvorio je upečatljivu sliku sjemena donesenog u Kanadu s Vimy Ridgea – gdje su kanadske snage 1917. uz velike gubitke izvojevale tešku pobjedu – koje je stoljeće poslije ponovno posađeno u Francuskoj.

„Novi moralni centar“

Dok su sugestivne povijesne poveznice davale težinu njegovoj poruci, vizija svjetlije zajedničke budućnosti nudila je nadu ondje gdje Trump, prema autorovu mišljenju, sije samo nemir. Moja akademska kolegica Katie McGettigan, govoreći na događaju Britanske knjižnice, sažeto je opisala Carneyja nazvavši ga „novim moralnim centrom“. A dosad je svoju retoriku potkrijepio i djelima.

Ovo je za Kanadu daleko od jednostavnog razdoblja. Trgovinski rat s najbližim susjedom i uvjerljivo najvećim trgovinskim partnerom posljednje je što joj treba. Carney očito smatra da je Trump, oslobođen ograničenja i okružen ulizicama u svojoj administraciji, jednostavno previše nepredvidiv da bi se s njime moglo surađivati prema pravilima racionalne diplomacije.

Kao što je Carney prvi put poručio u Davosu, a ovoga tjedna ponovno naglasio, najbolja obrana od iracionalnog imperijalizma jest kolektivna moć. Kanadski premijer svakako je dodatno učvrstio svoj položaj kao jednog od novih predvodnika srednjih sila.

Carney zauzima „visoki teren“

Trump će 22. rujna ponovno biti u središtu pozornosti kada se obrati Općoj skupštini UN-a. Možda će odgovoriti na Carneyjevo ljubavno pismo kanadsko-europskim odnosima, ali ne očekujem mnogo dubokih promišljanja ni britkih retoričkih bravura.

Trump nije veliki govornik – a trenutačno je i vrlo daleko od moralnog centra. Kao i kod Vimy Ridgea, Carney instinktivno razumije vrijednost držanja uzvisine.