Baltičke zemlje odbacuju nova strahovanja: "Nema dokaza da Putin sprema sukob s NATO-om"

Gotovo tjedan dana nakon tajnog posjeta direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi, koji je potaknuo strahove da bi Rusija mogla pripremati testiranje NATO-a, europski dužnosnici pokušavaju ublažiti tvrdnje da bi konvencionalni ruski napad mogao biti blizu.

Od Finske i Rumunjske do baltičkih država, vlade poručuju da nema pokazatelja da se Moskva priprema za izravan sukob s NATO-om. Istodobno nastavljaju jačati obrambene kapacitete i upozoravaju na rastuću prijetnju iz Rusije.

Dužnosnici na istočnom krilu NATO-a naglašavaju da pripremanje za moguću rusku agresiju ne znači da očekuju njezin početak.

John Hardie, zamjenik direktora programa za Rusiju u američkoj Zakladi za obranu demokracija, rekao je za Euronews da je Ratcliffe u Moskvi možda prenosio više različitih poruka.

"Moje je mišljenje da je konvencionalni ruski vojni napad na članicu NATO-a i dalje vrlo malo vjerojatan, osobito dok traje rat u Ukrajini", rekao je Hardie. "Međutim, iako je taj scenarij u cjelini i dalje malo vjerojatan, postoje razlozi zbog kojih možemo vidjeti da se rizik donekle povećava."

'Američke dužnosnike zabrinjava i ono što bi Putin mogao učiniti ako se osjeti stjerano u kut'

"Rat u Iranu smanjio je spremnost SAD-a, dok je Trumpova administracija izazvala sumnju u političku volju SAD-a da brani Europu. Posljednjih mjeseci svjedočili smo upadima u zračni prostor NATO-a koji su možda trebali ispitati naš odgovor."

Hardie je dodao da američke dužnosnike možda zabrinjava i ono što bi Vladimir Putin mogao učiniti ako se u Ukrajini osjeti "frustrirano ili stjerano u kut", premda smatra da je novi val ruske mobilizacije vjerojatniji odgovor.

Finska jača obranu duž granice s Rusijom

Hardieova procjena uglavnom se podudara s javnim porukama europskih čelnika. Finski predsjednik Alexander Stubb odbacio je predviđanja prema kojima bi Rusija u idućih nekoliko godina mogla biti spremna napasti neku članicu NATO-a.

"Ako netko ima takvu kristalnu kuglu – sjajno. Ja jednostavno ne vidim ni dokaze ni činjenice koje bi to potkrijepile", rekao je Stubb njemačkom Bildu tijekom vikenda, dodajući da obavještajni podaci kojima raspolaže podupiru njegovu procjenu.

"Nema smisla da bilo koja sila na svijetu testira odlučnost ovog saveza", dodao je. Unatoč tome, Finska jača obranu duž svoje 1340 kilometara duge granice s Rusijom. Švedska je istodobno odobrila zahtjev Helsinkija za slanjem borbenih zrakoplova Gripen i jednog ratnog broda koji bi trebali pomoći Finskoj u nadzoru njezina teritorija uz granicu.

Finski dužnosnici u tome ne vide proturječje. Jačanje vojne spremnosti, ističu, ima za cilj odvratiti Rusiju te zaštititi zemlju od dronova, povreda zračnog prostora i drugih oblika eskalacije, a ne pripremiti se za napad koji samo što nije počeo.

Latvijski premijer: Nema neposrednog napada, ali treba biti spreman

Sličnu procjenu iznijela je i Rumunjska. Ministar obrane Radu Miruță rekao je u nedjelju za rumunjsku televiziju Digi24 da Bukurešt i njegovi saveznici neprestano razmjenjuju obavještajne podatke te da nema "nikakvih naznaka" da Rusija namjerava napasti članicu NATO-a.

"Ne mislim da Rusija ima ikakvu namjeru napasti zemlju članicu NATO-a", rekao je Miruță.

Rumunjska s Ukrajinom dijeli 614 kilometara dugu granicu, a ruski dronovi više su puta ulazili u njezin teritorij.

Latvijski premijer Andris Kulbergs bio je još izravniji. U objavi na platformi X rekao je da se razina vojne prijetnje u zemlji nije promijenila te da je rizik od izravne ruske invazije i dalje nizak.

Latvija je ipak u stanju pojačane pripravnosti zbog kibernetičkih napada, sabotaža, provokacija i dronova, dok zajedno sa saveznicima iz NATO-a jača svoju istočnu granicu.

"Spremnost za moguću prijetnju nije isto što i neposredna prijetnja", rekao je Kulbergs. "Te dvije stvari ne smiju se miješati."

Litva, Estonija i Latvija među članicama su NATO-a koje, u odnosu na veličinu svojih gospodarstava, izdvajaju najveći udio za vojsku.

Tuskovo upozorenje

Poljska je zauzela oprezniji stav. Poljski premijer Donald Tusk rekao je nakon brifinga glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea tijekom vikenda da "eskalacija s ruske strane napreduje".

"Ne možemo isključiti ruske provokacije protiv neke od članica NATO-a", rekao je Tusk. "Sljedećih šest mjeseci bit će presudno i Poljska i NATO moraju biti spremni za različite scenarije."

Njegovo upozorenje ukazuje i na drugi aspekt europske procjene sigurnosne prijetnje. Iako konvencionalni napad možda nije neposredan, ruska agresija već se odvija u drugim oblicima.

Europske vlade optužuju Moskvu za kibernetičke napade, sabotaže i druge neprijateljske operacije diljem kontinenta, dok su ruski zrakoplovi i dronovi više puta povrijedili zračni prostor NATO-a.

Estonski šef diplomacije: Putinova kampanja sabotaže diljem Europe nije hibridni rat, to je terorizam

Estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna na platformi X ocijenio je da se opasnost umanjuje nazivanjem takvih aktivnosti "hibridnim ratovanjem".

Odgovarajući na komentare šefa estonske vanjske obavještajne službe Kaupa Rosina, Tsahkna je napisao: "Dosta je eufemizama. Putinova kampanja sabotaže i subverzije diljem Europe nije 'hibridni rat'. To je državni terorizam. Nazovimo to pravim imenom."

Hardie je također rekao da se takve ruske aktivnosti već događaju. "Što se tiče agresivnih djela koja ostaju ispod praga otvorenog rata, poput podmetanja požara u europskim obrambenim postrojenjima, ona se već događaju i događaju se već godinama, ali s ograničenim strateškim učinkom", rekao je za Euronews.

"Moskva ima mogućnosti za eskalaciju na tom području, ali malo je vjerojatno da bi time ostvarila znatno veći učinak, a to bi se paradoksalno moglo vratiti kao bumerang."