Stručnjaci upozoravaju na mogući crni scenarij: Rusija bi prvo napala ove dijelove Europe

Finska studija o budućem sigurnosnom okruženju Europe razmatra jedan od najtežih mogućih scenarija – veliki rat između Rusije i NATO-a. Kao moguće mete ruskih napada navode se Finska, baltičke države, Poljska i strateški važni arktički otoci Svalbard.

U izvješću "Operativno okruženje Finske 2040." istraživači procjenjuju da bi Rusija u sljedećih petnaestak godina mogla biti još neprijateljskije nastrojena prema europskim državama nego što je danas, piše češki Forum 24.

Jedan od scenarija koji su razradili finski istraživači temelji se na pretpostavci da bi se američka vojska u velikoj mjeri povukla iz Europe. Moskva bi takav razvoj događaja pokušala iskoristiti za napad na sjever Finske, baltičke države i Poljsku.

Prema tom scenariju, sukob bi izbio u razdoblju velikih promjena u globalnom odnosu snaga. Rusija bi se proglasila pobjednicom rata u Europi, dok bi Kina preuzela kontrolu nad Tajvanom i istodobno znatno proširila svoju vojnu prisutnost diljem svijeta.

Autori studije navode da bi Rusija prije otvorenog napada od Finske i baltičkih država zatražila sigurnosna jamstva. Nakon odbijanja tih zahtjeva uslijedio bi veliki rat između Rusije i nekoliko europskih država.

Sjever Norveške kao cilj

U studiji se posebno razmatra mogućnost ruskog napada na sjever Finske. Cilj Moskve u tom bi slučaju bio uspostaviti put prema lukama na sjeveru Norveške.

"Kako bi osigurala svoje strateške interese na poluotoku Kola, Rusija će pokrenuti napad na sjevernu Finsku s ciljem brzog prodora preko Finske i Švedske prema lukama na norveškoj obali", navodi se u studiji.

Poluotok Kola od velike je vojne važnosti za Rusiju jer se na njemu nalazi i značajan dio njezinih nuklearnih snaga.

Svalbard bi mogao postati žarište sukoba

Finski stručnjaci među ključnim strateškim točkama budućnosti izdvajaju i Svalbard, norveški arhipelag smješten duboko u Arktiku.

Važnost tog područja mogla bi dodatno porasti zbog topljenja arktičkog leda, koje otvara nove pomorske i trgovačke rute. Arktikom prolazi i najkraća putanja balističkih projektila između Azije i Sjeverne Amerike.

"Potencijalno žarište budućeg sukoba je Svalbard", zaključuju autori izvješća. U zamišljenom scenariju rata Rusija bi, uz pomoć Kine, zauzela Svalbard. Istodobno bi napala baltičke države s ciljem preuzimanja kontrole nad obalama Finskog zaljeva.

Među ključnim metama bio bi i Suwalski koridor, uski pojas teritorija uz granicu Poljske i Litve, smješten između Bjelorusije i ruske Kalinjingradske oblasti. Riječ je o posebno osjetljivoj točki NATO-a jer predstavlja kopnenu vezu baltičkih država s ostatkom teritorija Saveza.

Prema scenariju koji su izradili finski stručnjaci, Rusija bi bila spremna i na dugotrajan rat iscrpljivanja ako bi procijenila da joj takav sukob može pomoći u ostvarivanju ciljeva.

"Rusija će se, bude li potrebno, pripremiti za dugotrajni rat iscrpljivanja kako bi ostvarila svoje ciljeve te će prijetiti uporabom nuklearnog oružja", stoji u izvješću.

Drugi scenarij: nastavak hibridnog rata

Finski istraživači razradili su i drugi mogući razvoj događaja, prema kojem ne bi došlo do izravnog velikog rata između Rusije i NATO-a, već bi se nastavio hibridni rat.

Taj scenarij polazi od pretpostavke da će Rusija nastaviti rat protiv Ukrajine, dok će se članice Europske unije istodobno sve više dijeliti oko odnosa prema Moskvi.