Bugarski parlament potvrdio Rumena Radeva za novog premijera

"Nemamo iluzija o krizama i iskušenjima s kojima se suočava vlada, koja će uskoro tražiti vašu podršku – galopirajuće cijene, proračun, nedostajuće reforme, teška globalna energetska kriza i eskalirajući sukobi", rekao je Radev zastupnicima.

Za izbor Radeva, 62-godišnjeg bivšeg pilota borbenog zrakoplova je glasalo 124 zastupnika, protiv 70, uz 36 suzdržanih, piše Euronews.

Radev je u siječnju, nekoliko mjeseci prije kraja drugog mandata, dao ostavku na uglavnom ceremonijalnu ulogu predsjednika kako bi pokrenuo pokušaj vođenja vlade u moćnijoj ulozi premijera. Prethodna konzervativna vlada Sofije raspala se u prosincu nakon što su nacionalni prosvjedi protiv korupcije privukli stotine tisuća uglavnom mladih ljudi na ulice.

Njegova popularnost porasla je dok se predstavljao kao protivnik ukorijenjene mafije i njihovih veza s visokorangiranim političarima. Na predizbornim skupovima obećao je da će "ukloniti korumpirani, oligarhijski model upravljanja iz političke vlasti".

Stranka Progresivna Bugarska ostvarila je uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima 19. travnja, dajući joj apsolutnu većinu, prvu u Bugarskoj od 1997., sa 131 mjestom u zakonodavnom tijelu od 240 mjesta.

Radev je stekao magisterij strateških studija na Američkom ratnom koledžu u Alabami 2003. godine, prije nego što je imenovan zapovjednikom bugarskih zračnih snaga. Njegovi pristaše podijeljeni su između onih koji se nadaju da će stati na kraj oligarhijskoj korupciji u zemlji i onih koji podržavaju njegove euroskeptične i ruski naklonjene stavove.

Iako je njegov proruski stav izazvao zabrinutost zbog položaja Bugarske u europskom kreiranju politike, neki politički analitičari očekuju da će njegov budući pristup ostati umjeren, za razliku od pristupa bivšeg mađarskog premijera Viktora Orbana.

To je uglavnom zbog toga što Bugarska, siromašna nacija od 6,5 milijuna stanovnika, ostaje uvelike ovisna o europskim fondovima. Očekuje se da će vlada Rumena Radeva provesti niz reformi kako bi oslobodila gotovo 400 milijuna eura iz fondova Europske unije.