Četiri ključna pitanja nakon povratka Marine Le Pen u predsjedničku utrku

Le Pen je u utorak osuđena na godinu dana kućnog pritvora, no zabrana kandidiranja smanjena joj je s pet godina na samo 15 mjeseci, računajući od ožujka 2025., čime ponovno stječe pravo sudjelovanja na predsjedničkim izborima 2027. godine.

Ipak, najavila je da će presudu osporiti pred francuskim Vrhovnim kasacijskim sudom (Cour de cassation) kako bi pokušala izbjeći nošenje elektroničke narukvice tijekom izborne kampanje.

"O tome će odlučiti Francuzi", poručila je Le Pen predstavljajući svoju kandidaturu te najavila da će, bude li izabrana za predsjednicu, Jordan Bardella postati njezin premijer.

Politički analitičari sada izdvajaju četiri ključna pitanja koja će obilježiti njezin povratak na političku scenu, piše Politico.

Što slijedi na sudu?

Najvažniji pravni cilj Marine Le Pen jest izbjeći vođenje kampanje pod režimom kućnog pritvora.

Prema francuskom zakonodavstvu, podnošenje žalbe Kasacijskom sudu u pravilu odgađa izvršenje presude, što znači da tijekom žalbenog postupka ne bi morala nositi elektroničku narukvicu.

Međutim, predsjednik Kasacijskog suda već je najavio da će suci pokušati donijeti konačnu odluku prije predsjedničkih izbora. Ako izgubi i posljednju žalbu, Le Pen bi tijekom završnice kampanje ipak mogla biti prisiljena nositi elektroničku narukvicu.

U tom slučaju pokušala bi ishoditi što blaže uvjete kućnog pritvora.

"Sud može odrediti širok vremenski okvir u kojem može sudjelovati u kampanji, ali osnovno pravilo ostaje da noću mora biti kod kuće", rekla je kaznena odvjetnica Eva Barouk.

Koliko je snažna kandidatkinja?

Politički gledano, Le Pen u utrku ulazi iz vrlo dobre pozicije.

Prema lipanjskom istraživanju instituta Ifop, u prvom krugu predsjedničkih izbora osvojila bi oko 32 posto glasova.

Još bolje stoji njezin 30-godišnji politički nasljednik Jordan Bardella, koji bi, da je Le Pen ostala bez prava kandidiranja, bio kandidat Nacionalnog okupljanja. On prema istoj anketi uživa potporu 36 posto birača.

Unatoč tome, u stranci smatraju da Le Pen i dalje ima veliku političku prednost.

"Marine Le Pen ima iznimno visoku prepoznatljivost, ali birače još mora uvjeriti u nekim pitanjima", rekao je jedan visoki dužnosnik Nacionalnog okupljanja.

Le Pen je iskusna političarka iza koje su četiri desetljeća političkog djelovanja i tri predsjedničke kandidature, no dio birača, posebno starije generacije, i dalje povezuje njezino prezime s antisemitizmom i rasističkim izjavama njezina oca Jean-Marie Le Pena.

Osim toga, dio birača desnog centra još uvijek pamti njezino nekadašnje zalaganje za izlazak Francuske iz Europske unije te je smatra slabijom u gospodarskim pitanjima.

Analitičari procjenjuju da će upravo glasovi umjerenih birača desnog centra biti ključni za moguću pobjedu u drugom krugu izbora.

Može li Bardella preuzeti stranku?

Bolji rezultati Jordana Bardelle u anketama potaknuli su nagađanja da bi mogao pokušati preuzeti vodstvo stranke od svoje političke mentorice.

Takav scenarij zasad se smatra malo vjerojatnim.

Iako su pojedini članovi Nacionalnog okupljanja kritizirali Bardellu zbog stavova o pitanjima poput mirovinske reforme, i dalje ga smatraju lojalnim Le Pen.

Osim toga, Bardella nema dovoljno snažnu potporu unutar same stranke za takav potez.

Dok je on posljednjih godina postao zaštitno lice Nacionalnog okupljanja u Bruxellesu i vodi svakodnevni rad stranke, ključne pozicije u organizaciji i zastupničkom klubu od 122 zastupnika i dalje drže dugogodišnji suradnici Marine Le Pen.

Hoće li mijenjati stavove o Europi i gospodarstvu?

Marine Le Pen posljednjih je godina odustala od ideje izlaska Francuske iz eurozone, ali je i dalje izrazito euroskeptična te zagovara oštar odnos prema Europskoj komisiji.

Dijeli Bardellin stav da Francuska treba znatno smanjiti svoj doprinos proračunu Europske unije, koji je prije nekoliko mjeseci nazvala "apsurdnim", a oboje se protive sadašnjoj europskoj migracijskoj politici.

Ako postane predsjednica, Le Pen želi izmijeniti francuski Ustav kako bi francusko pravo imalo prednost pred europskim, što bi joj omogućilo znatno strože ograničavanje useljavanja. Takav bi potez gotovo sigurno izazvao sukob s francuskim Ustavnim vijećem i institucijama Europske unije.

Na gospodarskom planu zagovara snažniju ulogu države u zaštiti domaće industrije te se protivi sporazumima o slobodnoj trgovini, uključujući sporazum između EU-a i zemalja Mercosura, za koji smatra da šteti francuskim interesima.

Otpor mirovinskoj reformi

Le Pen želi očuvati francusku socijalnu državu, ali bi pojedine socijalne naknade ograničila samo na francuske državljane. Također se zalaže za ukidanje mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona i vraćanje dobi za odlazak u mirovinu sa 64 na 62 godine.

Upravo su gospodarska pitanja jedan od razloga zbog kojih dio poslovne zajednice i dalje sumnja u vjerodostojnost Nacionalnog okupljanja. Bardella je posljednjih tjedana otvoreno doveo u pitanje dio tih prijedloga, dok je Le Pen pokazala tek ograničenu spremnost na izmjene.

Stranka bi svoj program trebala predstaviti na jesen, no konačnu riječ o svim ključnim političkim pitanjima imat će upravo Marine Le Pen kao predsjednička kandidatkinja.