Oglas

nove smjernice

EU izdao upute građanima za slučaj krizne situacije: Što je najvažnije u prva 72 sata?

author
N1 Info
04. stu. 2026. 10:42
Zalihe
Pexels/AI/Ilustracija

Dok se Europa suočava sa sve češćim i složenijim krizama, Europska komisija pojačava napore kako bi ojačala pripravnost diljem Europske unije. Od pomaganja građanima da se zaštite u izvanrednim situacijama do osiguravanja neometanog rada nacionalnih sustava civilne zaštite u slučaju katastrofa, EU uvodi konkretne mjere kako bi Europa postala otpornija na krize, priopćila je Europska komisija.

Oglas

Na Europskom forumu civilne zaštite europska povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib predstavila nove smjernice koje bi građanima i zajednicama trebale pomoći da se pripreme za izvanredne situacije, uključujući prvih 72 sata krize.

Najavila je i planove za uvođenje godišnjeg Europskog dana pripravnosti, koji bi se prvi put trebao obilježiti u listopadu 2027. godine.

Te se inicijative nadovezuju na nedavno usvojenu preporuku Europske komisije o kontinuitetu rada i testiranju otpornosti, čiji je cilj ojačati otpornost nacionalnih kontaktnih točaka civilne zaštite diljem Europe.

Sve te mjere predstavljaju daljnji korak u provedbi Strategije EU-a za Uniju pripravnosti, kojom se europski ciljevi u području pripravnosti pretvaraju u konkretne aktivnosti.

Nove smjernice za jačanje pripravnosti stanovništva

Od pripreme torbe s osnovnim potrepštinama za hitne slučajeve do poznavanja pravilnog postupanja u slučaju katastrofe, pripravnost počinje praktičnim koracima.

Nove smjernice Europske komisije trebale bi pomoći nadležnim tijelima da građanima pruže znanja i alate potrebne za zaštitu sebe i drugih u kriznim situacijama.

Smjernice obuhvaćaju četiri ključna područja:

  • Samodostatnost tijekom 72 sata: Pomoć građanima da tijekom prva tri dana izvanredne situacije mogu samostalno zadovoljiti osnovne životne potrebe, dok se organizira pomoć nadležnih službi. To uključuje osiguravanje osnovnih zaliha za hitne slučajeve i pripremu torbi s nužnim potrepštinama.
  • Obrazovanje o pripravnosti: Uključivanje sadržaja o postupanju u kriznim situacijama u programe ranog i predškolskog te osnovnoškolskog odgoja i obrazovanja, kao i osposobljavanje odgojno-obrazovnih djelatnika. Cilj je djeci od najranije dobi omogućiti razvoj vještina potrebnih za postupanje u izvanrednim situacijama, kroz pristupačne aktivnosti prilagođene njihovoj dobi, bez izazivanja straha ili tjeskobe.
  • Pripravnost koja uključuje osobe s invaliditetom: Osiguravanje uključivijih i pristupačnijih mjera pripravnosti, uz uvažavanje potreba osoba s invaliditetom i poticanje njihova sudjelovanja u planiranju, kako nitko ne bi bio izostavljen.
  • Komunikacija o rizicima i prijetnjama: Pomoć nadležnim tijelima u učinkovitijem informiranju o rizicima i prijetnjama kako bi građani prije, tijekom i nakon izvanrednih situacija pravodobno dobivali pristupačne i pouzdane informacije.

Ove smjernice, koje nisu pravno obvezujuće, imaju za cilj razvijati kulturu pripravnosti diljem Europe kako bi pojedinci i zajednice bili bolje informirani, opremljeni i sposobni predvidjeti krizne situacije te na njih pravodobno reagirati.

Europski dan pripravnosti

Kako bi pripravnost postala zajednički prioritet diljem Europe, Europska komisija predlaže uvođenje godišnjeg Europskog dana pripravnosti, koji bi se od 2027. obilježavao svakog 23. listopada.

Cilj je potaknuti građane i lokalne zajednice na aktivno sudjelovanje u pripremama za izvanredne situacije kako bi mogli zaštititi sebe i druge.

Taj bi dan ujedno bio prilika za odavanje priznanja nacionalnim, regionalnim i lokalnim vlastima, organizacijama civilne zaštite i zajednicama za njihov rad na jačanju pripravnosti diljem Europe.

Datum je odabran jer se njime obilježava godišnjica uspostave Mehanizma Unije za civilnu zaštitu, osnovanog 23. listopada 2001. godine. Time se odaje priznanje njegovoj ulozi u jačanju europske solidarnosti i koordinaciji odgovora na katastrofe unutar i izvan EU-a tijekom proteklih 25 godina.

Inicijativa odražava važnost uključivanja građana, što je istaknuto i na Europskom građanskom panelu o pripravnosti.

Panel je od ožujka do svibnja 2026. okupio 150 građana iz cijele Europske unije, koji su, među ostalim, preporučili organiziranje godišnjeg Europskog tjedna pripravnosti.

Europska komisija surađivat će s Europskim parlamentom, Vijećem Europske unije, Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Europskim odborom regija na izradi zajedničke deklaracije kojom bi se podržala ta inicijativa.

Jačanje kontinuiteta rada i testiranje otpornosti

Nedavno usvojena preporuka o kontinuitetu rada i testiranju otpornosti ima za cilj pomoći državama članicama EU-a i drugim državama sudionicama Mehanizma Unije za civilnu zaštitu da osiguraju neprekidan rad svojih nacionalnih kontaktnih točaka civilne zaštite, čak i tijekom ozbiljnih poremećaja.

Na temelju iskustava iz nedavnih kriza i poremećaja, ova pravno neobvezujuća preporuka donosi praktične smjernice za izradu planova kontinuiteta rada i redovito testiranje njihove učinkovitosti.

Jačanjem otpornosti nacionalnih kontaktnih točaka nastoji se osigurati da Mehanizam Unije za civilnu zaštitu može djelovati neprekidno, 24 sata dnevno, te učinkovito reagirati u izvanrednim situacijama.

Europska povjerenica za ravnopravnost, pripravnost i upravljanje krizama Hadja Lahbib poručila je:

"Kada dođe do katastrofe, prvi sati mogu biti presudni. Svaki Europljanin trebao bi znati što učiniti, kako zaštititi svoju obitelj i kako pomoći drugima. Pripravnost počinje u našim domovima, školama i zajednicama. Zato građanima pružamo praktične alate za pripremu na krize, a istodobno jačamo sustave na koje se oslanjaju kada nastupe izvanredne situacije."

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama