Europa želi manje ovisiti o američkom oružju. Je li to uopće izvedivo?

To je potvrdio i samit NATO-a u Ankari, na kojem je održan i forum obrambene industrije. Američke kompanije ondje su osigurale nove unosne ugovore, dok europske države istodobno pokušavaju povećati vlastitu proizvodnju ključnog naoružanja.

Jedan od primjera je suradnja američkog Lockheed Martina i njemačkog Rheinmetalla, koji su potpisali memorandum o zajedničkoj proizvodnji projektila ATACMS u Njemačkoj. Cilj je povećati europske zalihe, ali bez narušavanja odnosa s Washingtonom. Dugoročno, Europa ipak želi razviti vlastite sposobnosti, piše DW.

Europa traži alternativu sustavu Patriot

Malo koji sustav toliko simbolizira europsku ovisnost o SAD-u kao protuzračni sustav Patriot. Američki sustav desetljećima štiti brojne članice NATO-a, a danas je ključan i za obranu Ukrajine od ruskih balističkih projektila.

Europski odgovor nije jedan sustav, nego kombinacija više projekata. Francuska i Italija razvijaju modernizirani sustav SAMP/T NG, koji bi trebao postati europska alternativa Patriotu. Nova verzija trebala bi moći presretati i balističke projektile, a prve isporuke očekuju se 2027. godine.

U segmentu protuzračne obrane srednjeg dometa važnu ulogu ima njemački IRIS-T tvrtke Diehl. Sustav se već koristi u Ukrajini, gdje može djelovati na udaljenostima do 40 kilometara i visinama do 20 kilometara. Naprednija inačica IRIS-T SLX trebala bi stići 2029. godine, s dometom od oko 80 kilometara i mogućnošću djelovanja na većim visinama.

Ipak, stručnjaci upozoravaju da Europa još godinama neće moći u potpunosti zamijeniti Patriot.

Tomahawk danas, europske rakete sutra

Osim obrane, europske vojske žele razviti i sposobnosti za precizne napade na velikim udaljenostima. U tom području danas dominiraju američki sustavi poput krstarećih projektila Tomahawk.

Njemačka je na samitu u Ankari potpisala memorandum o namjeri kupnje projektila Tomahawk i kopnenih lansera Typhoon. Time je još jednom potvrđeno koliko Europa trenutačno ovisi o američkoj tehnologiji.

Istodobno šest europskih država, među kojima su Francuska, Njemačka i Velika Britanija, pokrenulo je program ELSA. Riječ je o zajedničkom projektu kojim bi se razvili europski sustavi za napade na velikim udaljenostima, uključujući novi višecijevni lanser projektila te kombinaciju krstarećih projektila i bespilotnih letjelica dometa između 500 i 2.000 kilometara.

No, prvi operativni sustavi očekuju se tek početkom sljedećeg desetljeća.

Najveći problem nisu projektili nego informacije

Stručnjaci upozoravaju da proizvodnja projektila nije dovoljna. Prava ovisnost Europe o SAD-u leži u sustavima za otkrivanje ciljeva, satelitskom izviđanju i zapovjednim mrežama, odnosno u tzv. "kill chainu".

Bez vlastitih satelita, senzora i zapovjednih sustava ni europski projektili neće moći djelovati potpuno neovisno.

Rat u Ukrajini promijenio je pogled na dronove

Rat u Ukrajini pokazao je koliko su bespilotne letjelice postale važne na suvremenom bojištu. Zbog toga je pokrenut europski program DECODER, kojim se želi razviti zajednička proizvodnja dronova i sustava za borbu protiv njih te smanjiti ovisnost o američkoj tehnologiji.

U projektu sudjeluje 26 država članica EU-a, kao i Norveška i Ukrajina. Upravo se iskustvo Ukrajine smatra jednim od najvrjednijih elemenata programa.

Europska komisija procjenjuje da će do 2033. godine biti potrebno između 3,5 i 5 milijardi eura ulaganja, no DECODER je zasad tek okvir za budući razvoj, a ne gotov program.

Europa razvija vlastitu verziju Starlinka

Veliku pozornost europskih vlada privukao je i Starlink, koji je postao ključan za komunikaciju ukrajinske vojske.

Kako bi smanjila ovisnost o američkim satelitskim mrežama, Europska unija razvija projekt IRIS². Plan je uspostaviti mrežu od gotovo 290 satelita koji će omogućiti sigurnu komunikaciju državnim institucijama i vojskama članica EU-a.

Vrijednost projekta procjenjuje se na više od deset milijardi eura, a sustav bi trebao biti operativan oko 2030. godine.

Švedski GlobalEye trebao bi zamijeniti američki AWACS

NATO danas koristi 14 zrakoplova AWACS temeljenih na američkom Boeingu 707 za nadzor zračnog prostora. No, sljedeća generacija mogla bi biti europska.

Na samitu u Ankari najavljen je početak pregovora sa švedskim Saabom o nabavi do deset zrakoplova GlobalEye za rano upozoravanje i nadzor.

Ugovor još nije potpisan, ali prve isporuke očekuju se oko 2030. godine.

Propast FCAS-a veliki je udarac europskim ambicijama

Najveći europski obrambeni projekt posljednjih godina trebao je biti FCAS, odnosno razvoj borbenog zrakoplova šeste generacije koji bi predstavljao europski odgovor na američki F-35. Projekt su zajednički pokrenule Francuska, Njemačka i Španjolska, a nositelji razvoja bili su Dassault i Airbus.

No, nakon višegodišnjih nesuglasica oko podjele poslova, upravljanja projektom i vlasništva nad tehnologijama, projekt je praktički propao. Time je Europa ostala bez svog najambicioznijeg pokušaja razvoja potpuno neovisnog borbenog zrakoplova.

Za europsku obrambenu autonomiju to predstavlja ozbiljan udarac jer upravo u području borbenog zrakoplovstva ovisnost o američkoj tehnologiji ostaje najveća.