Godinama čuvao kamen nadajući se da je zlato, a ispostavilo se da je mnogo vrjedniji

David Hole tragao je za zlatom u regionalnom parku Maryborough, nedaleko od Melbournea u Australiji. Naoružan detektorom metala otkrio je nešto neobično – vrlo težak crvenkasti kamen koji je ležao u žućkastoj glini. Odnio ga je kući i pokušao ga prepoloviti, uvjeren da se u njegovoj unutrašnjosti nalazi grumen zlata. Uostalom, Maryborough se nalazi u regiji Goldfields, gdje je australska zlatna groznica dosegla vrhunac u 19. stoljeću, prenosi Proceedings of the Royal Society of Victoria.

Kako bi otvorio svoj nalaz, Hole je pokušao pilom za kamen, kutnom brusilicom, bušilicom, pa čak ga je polio i kiselinom. Međutim, ni malj nije uspio napraviti pukotinu. Razlog je bio jednostavan – ono što je toliko uporno pokušavao otvoriti nije bio grumen zlata.

Odnio kamen u muzej na identifikaciju

Kako je godinama poslije doznao, radilo se o rijetkom meteoritu.

"Imao je taj skulpturalni, rupičasti izgled", rekao je geolog muzeja Melbourne Dermot Henry za The Sydney Morning Herald.

"Taj izgled nastaje prilikom prolaska kroz atmosferu. Površina meteorita se topi, a atmosfera ga oblikuje."

Budući da nije uspio otvoriti "kamen", ali ga je i dalje intrigirao, Hole ga je odnio u Muzej Melbourne na identifikaciju.

"Pregledao sam mnogo kamenja za koje su ljudi mislili da su meteoriti", rekao je Henry za Channel 10 News.

Naime, tijekom 37 godina rada u muzeju i pregleda tisuća uzoraka, Henry kaže da su se samo dva pokazala pravim meteoritima.

Ovaj je bio jedan od njih.

"Kada biste na Zemlji vidjeli ovakav kamen i podigli ga, ne bi trebao biti toliko težak", objasnio je geolog Muzeja Melbourne Bill Birch za The Sydney Morning Herald.

Istraživači su objavili znanstveni rad u kojem opisuju meteorit star 4,6 milijardi godina, koji su nazvali Maryborough prema gradu u blizini mjesta na kojem je pronađen.

Najjeftiniji način istraživanja svemira

Meteorit je težak čak 17 kilograma, a nakon što su dijamantnom pilom odrezali njegov mali dio, istraživači su otkrili da sadrži visok udio željeza, zbog čega je svrstan među obične hondrite tipa H5.

Nakon rezanja u njemu su uočene i sitne kristalizirane kapljice metalnih minerala, poznate kao hondrule.

"Meteoriti predstavljaju najjeftiniji način istraživanja svemira. Vraćaju nas u prošlost i pružaju tragove o starosti, nastanku i kemijskom sastavu našeg Sunčeva sustava, uključujući i Zemlju", rekao je Henry.

"Neki nam pružaju uvid u duboku unutrašnjost našeg planeta. U pojedinim meteoritima nalazi se 'zvjezdana prašina' starija čak i od našeg Sunčeva sustava, koja nam pokazuje kako su se zvijezde formirale i razvijale stvarajući elemente periodnog sustava. Drugi rijetki meteoriti sadrže organske molekule poput aminokiselina, osnovnih gradivnih blokova života", pojasnio je Henry.

Između Marsa i Jupitera

Iako istraživači još ne znaju odakle je meteorit stigao ni koliko je dugo na Zemlji, imaju nekoliko pretpostavki.

Naš Sunčev sustav nekoć je bio rotirajući oblak prašine i hondrita.

S vremenom je gravitacija spojila velik dio tog materijala u planete, dok je ostatak završio u golemom asteroidnom pojasu.

"Ovaj meteorit najvjerojatnije potječe iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera. Odatle je izbačen nakon sudara asteroida, a potom je jednoga dana pao na Zemlju", rekao je Henry za Channel 10 News.

Datiranje ugljikom upućuje na to da je meteorit na Zemlji između 100 i 1000 godina, a između 1889. i 1951. godine zabilježen je niz opažanja meteora koja bi mogla odgovarati njegovu dolasku na naš planet.

Istraživači ističu da je meteorit iz Maryborougha mnogo rjeđi od zlata, što ga čini daleko vrjednijim za znanost.

Riječ je o jednom od samo 17 meteorita dosad pronađenih u australskoj saveznoj državi Victoriji te o drugom najvećem uzorku hondrita, nakon primjerka teškog 55 kilograma identificiranog 2003. godine.

"Ovo je tek 17. meteorit pronađen u Victoriji, dok su dosad pronađene tisuće grumenova zlata", rekao je Henry za Channel 10 News.

"Kada se sagleda cijeli slijed događaja, moglo bi se reći da je gotovo astronomski nevjerojatno da je uopće otkriven."

Možda je upravo sada pravo vrijeme da pregledate svoje dvorište i potražite neobično teško kamenje – možda se upravo ondje krije pravo znanstveno blago.