Njemački automobilski div u problemima: Trumpov poraz će ga skupo koštati

Američki predsjednik Donald Trump želio se pohvaliti velikom Audijevom investicijom. Njemački automobilski div uložit će 40 milijardi dolara u američku saveznu državu Georgiju, objavio je predsjednik dva dana prije izbora za Kongres. U tamošnjoj tvornici trebalo bi se proizvoditi između 200.000 i 300.000 automobila godišnje, piše Wirtschafts Woche.

Ali, čekajte malo. 40 milijardi dolara? 300.000 automobila?

Samo tjedan dana ranije Trump je osobno pozvao čelnika Audija na pozornicu tijekom svojeg predizbornog skupa. Gernot Döllner trebao je poslužiti kao dokaz da Trumpova carinska politika daje rezultate.

I Döllner je ispunio očekivanja. Najavio je izgradnju prve Audijeve tvornice automobila u SAD-u, uz ulaganje od četiri milijarde dolara i godišnji proizvodni kapacitet do 200.000 vozila.

Sedam dana poslije odjednom se govori o potpuno drukčijim brojkama.

Volkswagenova podružnica iz Ingolstadta postala je automobilski div. Najavljenih najviše 200.000 automobila pretvorilo se u „do 300.000”, a četiri milijarde dolara narasle su na 40 milijardi.

Tako brzo može rasti američka industrija – barem u Trumpovu svijetu mašte, koji je često prilično udaljen od stvarnosti i zbog kojeg su predsjednik i republikanci sada doživjeli težak poraz na izborima za Kongres.

Audi se otvoreno približio Trumpu. Hoće li zbog toga platiti cijenu?

Već nakon Döllnerova nastupa na Trumpovu predizbornom skupu mnogi su se u Njemačkoj pitali zašto se Audi toliko približio kontroverznom američkom predsjedniku, osobito zato što interna pravila tvrtke izričito zabranjuju bilo kakvo sudjelovanje u izbornim kampanjama.

Nakon izbornih rezultata kritike bi mogle postati još glasnije.

Trumpova politička pozicija sada je oslabljena, a s njom bi se mogla dovesti u pitanje i njegova carinska politika, zbog koje je izgradnja nove Audijeve tvornice uopće postala nužna.

Isto vrijedi za Trumpovu politiku naklonjenu automobilima s motorima s unutarnjim izgaranjem, na koju Audi namjerava odgovoriti novim, velikim modelima s benzinskim motorima.

Činjenica da je republikanski guverner Georgije, savezne države u kojoj Audi planira ulaganje, također izgubio izbore u cijeloj je priči gotovo sporedna vijest.

Je li Audijeva ofenziva šarmiranja Trumpa bila preuranjena? Je li uprava iz Ingolstadta donijela pogrešne strateške odluke? I je li podrškom predizbornoj kampanji kontroverznog i povijesno nepopularnog američkog predsjednika čak naštetila vlastitom premium brendu?

SAD u središtu pozornosti – zbog Kine

Odgovori na ta pitanja postat će jasniji tek za nekoliko tjedana ili mjeseci.

Međutim, na jedno drugo pitanje već je moguće odgovoriti: što je najviše rukovodstvo Audija i Volkswagena navelo da preuzme tako velik rizik?

Odgovor se nalazi u povjerljivim poslovnim scenarijima grupacije, u koje je njemački WirtschaftsWoche imao uvid.

Riječ je o globalnoj prodaji vozila, sve dramatičnijem slabljenju poslovanja u Kini i Sjedinjenim Američkim Državama kao posljednjoj slamci spasa.

Tek 3. rujna, nakon dugotrajnih pregovora sa saveznom državom Donjom Saskom i predstavnicima Volkswagenovih radnika o upravinu planu restrukturiranja, iz Wolfsburga je napokon stigla potvrda dogovora.

Volkswagen je objavio da je nadzorni odbor, nakon intenzivnih rasprava, „jednoglasno odobrio” strateški plan Budućnost 2030.