Plenković: "Da smo mogli držati vidljivima cijene u kunama sto godina..."

Govoreći o međunarodnim okolnostima, Plenković je istaknuo da su "globalne prilike sve samo ne stabilne".

"To je tako već dulje razdoblje. Hrvatska je prilično stabilna", rekao je premijer.

Podsjetio je da Hrvatska bilježi 22 uzastopna tromjesečja gospodarskog rasta te da je zaposlenost na najvišoj razini dosad. Prema njegovim riječima, stanje na tržištu rada je dobro, u Hrvatskoj radi rekordan broj ljudi, a gospodarski rast je kontinuiran.

Osvrnuo se i na energetsku krizu te inflatorne pritiske, naglasivši da su Vladine intervencije bile ključne za očuvanje gospodarske stabilnosti.

"Da smo pustili tržište kako jest, ne bismo razgovarali o našoj trećoj vladi, pitanje je gdje bi bilo hrvatsko gospodarstvo, a kamoli rast BDP-a. Te mjere su garantirano imale ogroman pozitivan učinak."

Kada će Vlada ukinuti mjere za ograničavanje cijena?

Na pitanje kada Vlada planira ukinuti takozvani državni štit kojim se ublažava rast cijena, Plenković je odgovorio da se od intervencija zasad ne namjerava odustati.

"Ne kanimo ga micati, išli smo na fazno otpuštanje mjera, to je bila generalna procjena na razini EU-a. Možda bismo ga maknuli da nije bilo rata na Bliskom istoku. To bi sada bilo duboko pogrešno reći, da nećemo više intervenirati", rekao je Plenković.

Objasnio je da bi naglo ukidanje mjera, prema njegovoj procjeni, dovelo do novih poskupljenja te naglasio da Vlada nastoji pronaći ravnotežu između intervencija i gospodarskog rasta.

"U sekundi bi sve bilo skuplje, to nije opcija. Pronašli smo načine kako da balansiramo intervencije koje nisu pretjerane. Hrvatska ima rast koji je dvostruk ili trostruk u odnosu na zemlje eurozone. Ta politika hvatanja koraka ne bi bila vidljiva bez toga."

Premijer smatra da su dosadašnje intervencije, uključujući ograničavanje cijena pojedinih proizvoda i nove mjere takozvanog sidrenja cijena, pridonijele ublažavanju rasta cijena hrane i energenata.

"Nezgodna slučajnost"

Potvrdio je da Vlada namjerava nastaviti s mjerama, a osvrnuo se i na uvođenje eura, koje se vremenski poklopilo s razdobljem izraženih gospodarskih izazova.

"Nezgodno nam se poklopilo članstvo u eurozoni s ovako velikom krizom. Da smo mogli držati vidljivima cijene u kunama jedno sto godina umjesto godinu dana, mislim da bi to bilo dobro", zaključio je premijer.

Podsjetimo, Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023. godine, kada je zajednička europska valuta zamijenila kunu po fiksnom tečaju od 7,53450 kuna za jedan euro. Kako bi se građanima olakšao prijelaz na novu valutu i omogućilo praćenje eventualnih poskupljenja, trgovci su bili obvezni dvojno iskazivati cijene, u kunama i eurima, od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. godine. Tijekom prva dva tjedna 2023. građani su mogli plaćati i kunama i eurima, nakon čega je euro postao jedino zakonsko sredstvo plaćanja.