Orbán je otišao. Tko će sad biti glavni uzurpator u Europskoj uniji?

Primopredaja dolazi u osjetljivom trenutku, dok se Unija oslanja na jedinstvo kako bi progurala sankcije, proračune i druge odluke koje i dalje zahtijevaju jednoglasnost. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije gubila vrijeme nakon Orbánova poraza te je već ovaj tjedan predložila promjene pravila glasanja u EU-u kako bi se izbjegla buduća zagušenja.

Godinama je borbeni mađarski premijer koristio pravo veta kako bi blokirao ključne inicijative, posebno kada je riječ o potpori EU-a Ukrajini. Nakon teškog poraza na nedjeljnim izborima uskoro će ga zamijeniti Péter Magyar, političar desnog centra koji je signalizirao spremnost na bližu suradnju s Bruxellesom.

Neki se nadaju da će Magyarova pobjeda olakšati postizanje konsenzusa. "Moj je dojam da se politički poslovni model sustavnog i strukturnog remetitelja raspao s teškim izbornim porazom Fidesza", rekao je jedan diplomat EU-a, koji je, kao i drugi u ovom tekstu, želio ostati anoniman.

No Orbánov odlazak ne znači da von der Leyen, niti Kijev, mogu odahnuti. Europsko vijeće, u kojem svih 27 čelnika donosi odluke, i dalje uključuje nekoliko Orbánovih saveznika, kao i potencijalne nove remetitelje.

Evo pet čelnika koji bi najvjerojatnije mogli preuzeti Orbánovu ulogu kao nova "crna ovca" Unije.

Najbliži saveznik: slovački premijer Robert Fico

Slovački premijer Robert Fico često je bio Orbánov vjerni partner u vetima, pridružujući mu se u blokiranju sankcija protiv Moskve i tražeći izuzeće iz zajma EU-a od 90 milijardi eura za Ukrajinu. S Orbánovim odlaskom, Fico ostaje najbliži, a možda i posljednji, saveznik Kremlja u EU-u.

"Zainteresiran sam biti konstruktivan akter u Europskoj uniji, ali ne na štetu Slovačke", izjavio je Fico prošlog ljeta.

Prošlog mjeseca upozorio je da bi mogao staviti veto na isplatu 90 milijardi eura za Kijev umjesto Orbána ako Mađar izgubi izbore. Budimpešta već mjesecima blokira isplatu sredstava dogovorenih na summitu u prosincu zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda. Magyar je poručio da neće blokirati EU.

Budući da naftovod još nije ponovno u funkciji, postavlja se pitanje hoće li Fico održati prijetnju i blokirati sredstva ili će se prikloniti EU-u. Slovački je čelnik dosad uvijek popuštao kod sankcija i podržavao zajedničke izjave u korist Ukrajine.

"Mislim da će biti vrlo svjesni rizika i posljedica odabira sličnog puta kao Orbán", rekao je diplomat EU-a za Politico.

Populistički milijarder: češki premijer Andrej Babiš

Češki premijer Andrej Babiš, 71-godišnji milijarder kojeg nazivaju "češki Trump", već pokazuje određene Orbánove sklonosti. Bio je, uz Orbána i Fica, jedini čelnik koji je tražio izuzeće iz zajma EU-a za Ukrajinu. Također je pozvao na smanjenje potpore Kijevu, iako nije otišao toliko daleko da ukine češku inicijativu za opskrbu streljivom.

Babiš, čija koalicija uključuje i anti-zelenu stranku Motoristi, na meti ima i klimatske politike EU-a. Kritizira sustav emisijskih dozvola, tvrdeći da uništava češku industriju.

Umjesto da blokiraju sve, očekuje se da će desni političari u Vijeću biti "teški na pojedinim pitanjima", posebno kada se razlikuju od dominantnog stajališta drugih europskih lidera.

Hodačica po žici: talijanska premijerka Giorgia Meloni

Talijanska premijerka vodi osjetljivu politiku balansiranja između pragmatične suradnje s Bruxellesom i desnih, nacionalističkih stavova. Udruživanjem s liderima poput danske premijerke Mette Frederiksen nastoji pooštriti migracijska pravila kroz konsenzus, a ne blokade.

Jedan diplomat EU-a rekao je da se Giorgia Meloni pokazala kao "potpuno drukčiji tip" političara od Orbána. No drugi upozorava da dolazi iz iste političke obitelji i da je ne treba podcijeniti.

"Na posljednjem Europskom vijeću jedina osoba koja se složila s Orbánom bila je Meloni", rekao je diplomat, misleći na njezinu izjavu da razumije Orbánov stav o zajmu za Ukrajinu. "Vidi se ideološka povezanost između njih."

Povratnik populist: slovenski Janez Janša

Bivši slovenski premijer Janez Janša, desni populist i deklarirani obožavatelj Trumpa, na nedavnim je izborima izgubio za samo jedno zastupničko mjesto. Još nije jasno hoće li uspjeti sastaviti vladu.

Ako se vrati na vlast, ojačat će populistički blok u EU-u. No za razliku od Orbána i Fica, Janša snažno podržava Ukrajinu i njezino članstvo u EU-u te je 2022. posjetio Kijev u znak potpore.

Bugarski džoker: Rumen Radev

Bivši bugarski predsjednik dao je ostavku u siječnju kako bi osnovao novu stranku i kandidirao se na izborima. Prema anketama, na putu je prema pobjedi.

To bi mogao biti problem za Ukrajinu i njezine saveznike. Radev je 2025. izjavio da je Ukrajina "osuđena na propast" u ratu s Rusijom te da povećanje vojne pomoći EU-a nije rješenje. Također je optužio europske lidere da su poticanjem protuofenzive doveli do "stotina tisuća žrtava".

Zbog takvih stavova zaradio je oštru reakciju Volodimira Zelenskog tijekom sukoba uživo 2023. u Sofiji.

"Biste li rekli: Putine, molim te, uzmi bugarski teritorij", upitao je Zelenski. Vidno zbunjeni Radev teško je odgovorio.