Stier: Srbija stoji na mjestu, a BiH treba novog visokog predstavnika iz EU-a

"Izvještaj o Srbiji dobit će veliku većinu na vanjskopolitičkom odboru EP-a, a očekujem da će tako biti i na plenarnoj sjednici u srpnju. Godišnji izvještaj o Srbiji konstatira da u Srbiji, nažalost, nema napretka. Štoviše, došlo je do nazadovanja u vladavini prava i neovisnosti pravosuđa došlo je do problema zbog usvajanja zakona koji sužavaju neovisnost pravosuđa, pogotovo u domeni tužiteljstva, i jačaju političku kontrolu nad tužiteljstvom", naglasio je Stier.

Smatra da Srbija mora promijeniti sporne i tzv. Mrdićeve zakone i sve vratiti na stanje prije njihova stupanja na snagu te sanirati posljedice tih zakona.

"U izvještaju su izraziti kritički tonovi, utemeljeni na činjenicama, ali se konstatiraju i pomaci. Bilo je određenih pomaka u suradnji s OESS-om oko izbornog zakona, pitanje nacionalnih manjina je i dalje je vrlo važno i tu ima puno posla, ali neki su problemi riješeni. Nastava na hrvatskom jeziku u Tavankutu konačno se održava, ali taj problem nije ni trebao postojati", istaknuo je Stier.

"Sjedenje na više stolica je službena politika Srbije"

Dodao je kako je Srbija i dalje duboko podijeljena, da se europska integracija više retorički spominje nego što se provodi u reformama, a problem je i što dio opozicije bježi od europskih tema.

"Dio opozicije bježi od europskih tema, kritizira vlast jer je išla prema normalizaciji odnosa s Kosovom. Srbija ne ostvaruje napredak, stoji na mjestu, nazaduje u nekim segmentima, a otvoreno je i pitanje političke orijentacije zemlje. Sjedenje na više stolica je službena politika Srbije", kazao je HDZ-ov istaknuti europarlamentarac.

Komisija je samo retorički blaža od EP-a

Stier smatra da, osim u retorici, nema razlika u odnosu prema Srbiji između Europskog parlamenta i Komisije.

"Kako Srbija ne provodi reforme i nazaduje u pitanjima vladavine prava, tako joj je Europska komisija zaustavila isplatu određenih sredstava iz Plana rasta. Nema formalne odliuke o povlačenju sredstava, ali se sve zaustavilo dok se uvjeti ne ispune".

Na Ladišićevo pitanje je li Europski parlament kritičniji prema Srbiji od Europske komisije, Stier je odgovorio da je izvještaj EP-a oštriji, ali da u praksi Komisija vidi što se zbiva pa zato Beogradu ne isplaćuje sredstva jer uvjeti nisu ispunjeni.

Novi visoki predstavnik u BiH treba biti iz EU-a

Komentirajući izbor novog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, Stier je rekao da bi moglo doći do komplikacija jer su se SAD i EU udaljile u stavovima, a EU smatra kako je logično da visoki predstavnik bude iz zemalja Unije jer je BiH kandidatkinja za članstvo.

"Novi visoki predstavnik treba biti iz EU i ubrzati proces 'Od Daytona do Brisela', pripremiti zemlju da se može nositi s pregovorima i članstvom u EU i da ta zemlja više ne bude pod protektoratom međunarodne zajednice, nego da suvereno donosi odluke. Treba ići prema zatvaranju Ureda visokog predstavnika u BiH, a u tom procesu i lokalni političari trebaju preuzeti odgovornost za svoju zemlju i izaći iz logike blokade. Moraju deblokirati dva zakona i izabrati glavnog pregovarača s EU", istaknuo je Stier.

Hrvatsko pitanje u BiH treba riješiti kroz izborno zakonodavstvo

Kad je riječ o pravima hrvatskog naroda u BiH, europarlamentarac vladajuće stranke mišljenja je da će se to riješiti novim izbornim zakonodavstvom jer postojeće diskriminira Hrvate kao konstitutivni narod, ali diskriminira i sve građane.

"Međunrodna zajednica treba potaknuti lokalne političare da dođe do tog dogovora. Na jesenskim općim izborima možda nećemo imati problem s naglasavanjem i situacijom da Bošnjaci biraju hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Denis Bećirović i Bakir Izetbegović u utrci su za bošnjačkog člana, a to će biti borba za svaki bošnjački glas pa je moguće da ne bude akcija da se dio Bošnjaka usmjeri na biranje hrvatskog člana. No, i ako ne bude slučaj da hrvatski član bude izabran voljom Bošnjaka, a ne Hrvata, to ne rješava suštinsko pitanje izbornog zakona", upozorio je Stier.

Ladišić ga je više puta pitao podržava li ideju o zasebnoj hrvatskoj izbornoj jedinici, odnosno fomriranje trećeg entiteta u BiH, ali je Stier više puta ponovio kako se ravnopravnost treba osigurati kroz reformu izbornog zakonodavstva, koja će omogućiti hrvatskom narodu da sam bira svoje predstavnike na svim razinama vlasti.