Orbanov pad probudio je nove nade u Europi, ali neće se sve odblokirati njegovim odlaskom. Evo zašto

Ministri, koji su se u Luksemburgu sastali prvi put nakon izbornog poraza Viktora Orbána, istaknuli su da mogućnost novog vodstva u Budimpešti unosi novu nadu u razgovore koje je godinama kočila mađarska blokada.

Od pomoći Ukrajini do sankcija protiv nasilnih doseljenika na Zapadnoj obali te zastoja u procesu proširenja EU-a, diplomati koji su razgovarali s Politicom na marginama sastanka vjeruju da bi dugo blokirane teme sad mogle ponovno krenuti naprijed.

Godine Orbanova veta

"Bilo je zaista depresivno okupljati se na Vijeću za vanjske poslove jer su svi znali da, o čemu god razgovarali, nećemo postići napredak“, rekao je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna, osvrnuvši se na "godine i godine“ tijekom kojih je Orbán koristio veto kako bi blokirao mjere podrške Ukrajini.

"Sad se u prostoriji definitivno osjeća novo raspoloženje… ne bih rekao euforija, ali svakako više nade“, dodao je.

Tsahkna je rekao i da je telefonski razgovarao s Anitom Orbán, koja bi trebala postati nova mađarska ministrica vanjskih poslova. „Rekla mi je da su Mađari izabrali Europu.“

Tjedan dana nakon povijesnog izbornog rezultata u Mađarskoj, učinci su već vidljivi.

Orbán je u nedjelju naznačio da bi Budimpešta već ovog tjedna mogla povući veto na kredit od 90 milijardi eura za Ukrajinu, nakon posjeta visokih dužnosnika Europske komisije, uključujući šefa kabineta Ursule von der Leyen, Bjoerna Seiberta.

Novo raspoloženje

No diplomati u Luksemburgu nadaju se i daljnjim pomacima, uključujući deblokadu 20. paketa sankcija protiv Rusije, uvođenje novih sankcija nasilnim doseljenicima na Zapadnoj obali – koje su podržale sve članice osim Mađarske – te napredak u politici proširenja, koja je dijelom bila blokirana zbog Orbánova protivljenja članstvu Ukrajine u EU-u.

"Trebali bismo ponovno razmotriti dugo blokirane odluke, uključujući otvaranje pregovora s Ukrajinom“, rekla je visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas, spominjući i sankcije te blokirana sredstva za Ukrajinu iz Europskog instrumenta mirovne pomoći.

Jedan diplomat koji je sudjelovao u zatvorenim raspravama izjavio je: "U prostoriji je vladalo potpuno novo raspoloženje… ministri su jedan za drugim iznosili svoje analize… postoji osjećaj da bi se na mnogim pitanjima sada mogao pronaći put naprijed.“

Što s Izraelom i Bliskim istokom?

Velik dio razgovora u Luksemburgu odnosio se na lidera koji još nije preuzeo dužnost, a čiji su vanjskopolitički stavovi još nepoznati. „Vidjet ćemo kako će se ponašati budući premijer Mađarske Péter Magyar… ne zaboravimo da su mnogi njegovi birači došli iz Tisze“, rekao je jedan diplomat.

Tsahkna je dodao da bi, s odlaskom Orbána, i druge zemlje koje su se "skrivale iza Mađarske“ mogle biti prisiljene jasnije iznijeti svoje stavove, osobito u raspravi o proširenju.

Ipak, nema naznaka da će dugotrajne podjele u vanjskoj politici EU-a, osobito oko Izraela i Bliskog istoka, brzo nestati.

Kažnjavanje Izraela i dalje ne prolazi

Španjolska, Belgija i Slovenija iskoristile su sastanak kako bi zatražile suspenziju Sporazuma o pridruživanju između EU-a i Izraela, koji uređuje trgovinske odnose, zbog spornog zakona o smrtnoj kazni, nasilja doseljenika i humanitarne situacije u Gazi.

"Ponašanje Izraela potpuno je neprihvatljivo“, rekao je belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prévot. "Očito je da moramo odlučnije govoriti o sankcijama.“

No ta inicijativa nije dobila potrebnu podršku – čak ni bez Orbánovih saveznika za stolom.

"Suspenzija sporazuma s Izraelom po našem je mišljenju neprikladna“, rekao je njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul. Njemačka i Italija odigrale su ključnu ulogu u blokiranju prijedloga.