Parlament europske zemlje izglasao kontroverzni zakon, nižu se kritike: "Nije vrijeme za novi lov na vještice"

Novo zakonodavstvo doneseno je uoči parlamentarnih izbora u rujnu. Na jednoj strani nalazi se vlada desnog centra, koja za većinu ovisi o potpori krajnje desnih Švedskih demokrata, dok krajnja desnica otvoreno poručuje da želi stvoriti jedno od najneprijateljskijih okruženja za ne-Europljane u Europi, prenosi Guardian.

Kasno u ponedjeljak zastupnici su izglasali takozvani zakon o „dobrom ponašanju“, koji će se primjenjivati na buduće i aktualne zahtjeve za boravak, ali i retroaktivno na velik broj sadašnjih stanovnika zemlje.

„Svatko tko se ne trudi ponašati ispravno ne bi trebao računati na mogućnost ostanka“, izjavio je švedski ministar za migracije Johan Forssell u ožujku, kada je predstavio prijedlog zakona.

Iako zakon ne precizira koja će se ponašanja smatrati neprihvatljivima, vlada je ranije kao primjere navela neplaćene dugove, izbjegavanje plaćanja poreza, kriminalne aktivnosti i povezanost s ekstremističkim organizacijama.

Za preispitivanje dozvola bit će nadležna Švedska agencija za migracije, a na njezine odluke moći će se uložiti žalba.

Kritike zbog nejasnih kriterija

Zakon je izazvao žestoke kritike oporbenih političara i organizacija za ljudska prava koje smatraju da su kriteriji proizvoljni.

„To bi moglo dovesti do odbijanja ili ukidanja boravišnih dozvola zbog ponašanja koje nije ni nezakonito ni kažnjivo za švedske državljane“, upozorio je Amnesty International.

Organizacija Civil Rights Defenders sa sjedištem u Stockholmu ocijenila je da zakon „narušava vladavinu prava“.

„Zakon o dobrom ponašanju ostavlja ljude u neizvjesnosti oko toga koje bi se njihove radnje ili izražavanja mogla upotrijebiti protiv njih“, poručili su u priopćenju.

Tijesno prošao i kontroverzni „zakon doušnika“

Parlament je također tijesnom većinom podržao kontroverzni takozvani „zakon doušnika“, prema kojem će brojni zaposlenici javnog sektora morati prijavljivati osobe za koje vjeruju da borave u zemlji bez valjanih dokumenata.

Zakon je prošao s 174 glasa za i 172 protiv.

Kritičari već dugo upozoravaju da će negativno utjecati na fizičko i mentalno zdravlje migranata te povećati rizik od rasnog profiliranja.

„To je okrutna i neučinkovita politika koja otvara Pandorinu kutiju doušništva, obilježje autoritarnih država“, izjavio je Jacob Lind, postdoktorski istraživač međunarodnih migracija na Sveučilištu u Malmöu.

„Današnje glasovanje imat će razorne posljedice za migrante bez dokumenata, koji će biti dodatno gurnuti na društvene margine jer će im se ograničiti pristup pravima.“

Iznimke za liječnike, učitelje i socijalne radnike

Nakon brojnih kritika, od obveze prijavljivanja izuzeti su učitelji, liječnici i socijalni radnici. Međutim, zaposlenici porezne uprave, službi za zapošljavanje i socijalno osiguranje morat će obavijestiti policiju ako posumnjaju da su bili u kontaktu s osobama bez boravišnih dokumenata.

Louise Bonneau iz Platforme za međunarodnu suradnju o migrantima bez dokumenata ocijenila je zakon „ozbiljnim nazadovanjem ljudskih prava“ u Švedskoj.

„Takozeta izuzeća za zdravstvo, škole i socijalne službe ne pružaju dovoljnu zaštitu. U praksi će informacije cirkulirati između pružatelja usluga, državnih agencija i imigracijskih vlasti“, upozorila je.

Prema njezinim riječima, zbog toga bi neki migranti mogli u potpunosti izbjegavati kontakt sa zdravstvenim ustanovama.

Upozorenja stručnjaka

Švedski istraživači, koji su razgovarali sa zaposlenicima javnog sektora, upozoravaju da će zakon javne službenike praktički pretvoriti u graničnu policiju.

Kao primjer navode majku koja rodi dijete uz pomoć primalje. Iako primalja nije dužna prijaviti obitelj, novorođenče se mora registrirati pri poreznim vlastima, koje potom mogu prijaviti obitelj policiji.

Vlada: Cilj je provedba zakona

Švedska vlada već dugo brani ove mjere tvrdeći da su nužne kako bi se osobe koje nemaju pravo boravka u zemlji mogle vratiti u svoje matične države.

Slični propisi rijetki su u Europi. Finska već neko vrijeme razmatra proširenje obveze prijavljivanja, dok se Njemačka s tim pitanjem suočava već dva desetljeća kroz sustav socijalne skrbi.

Britanska ministrica unutarnjih poslova Theresa May još je 2012. godine uvela politiku „neprijateljskog okruženja“, kojom se osobama bez dokaza o legalnom boravku ograničavao pristup radu, socijalnim naknadama, bankovnim računima, vozačkim dozvolama i drugim ključnim uslugama.

Kasnije se pokazalo da mnogi ljudi koji su legalno boravili u Ujedinjenom Kraljevstvu nisu mogli dokazati svoj status te da ih je Ministarstvo unutarnjih poslova često pogrešno klasificiralo kao prekršitelje imigracijskih propisa.

Britanski Nacionalni ured za reviziju zaključio je 2018. godine da takva politika nije opravdala troškove koje su snosili porezni obveznici.

Sindikati upozoravaju na opasnosti

Europski sindikat javnih službi (EPSU) usprotivio se ideji da zaposlenici postanu doušnici.

„Ovo nije vrijeme za novi lov na vještice“, poručio je Jan Willem Goudriaan iz sindikata.

Dodao je kako bi vlade trebale imati na umu da „javne službe u Švedskoj i mnogim državama članicama EU-a ne bi mogle funkcionirati bez radnika migranata“.

Prema njegovim riječima, novi zakon potaknut će ozračje „sumnje, straha i rasizma“, a istodobno ugroziti temeljno pravo na azil.

„On samo daje legitimitet krajnjoj desnici, koja rado svjedoči ostvarenju svojih najradikalnijih snova o masovnom nadzoru, pritvaranju i deportacijama, nauštrb etičkih načela javnih službi“, zaključio je.