Prva diplomatkinja Europe na udaru europskih prijestolnica upravo kada su joj najpotrebnije

Visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas doživjela je još jedan politički poraz nakon što su države članice torpedirale njezinu najnoviju inicijativu za osnivanje stručne skupine za europsku obranu, u trenutku kada je njezina diplomatska služba izložena sve snažnijim zahtjevima za reformom.

Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS) u nedjelju je u posljednji trenutak otkazala osnivanje nove skupine na visokoj razini, kojoj je bila povjerena izrada izvještaja o jačanju obrambenih sposobnosti EU-a utvrđivanjem nedostataka u strateškim ulaganjima, piše Euronews.

Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, najavila je inicijativu samo nekoliko dana prije, rekavši da je njezin cilj „okupiti neke od najbistrijih umova u području sigurnosti i obrane kako bi ponudili istinski nekonvencionalna rješenja“.

„Odlučili smo da nećemo nastaviti s tom inicijativom“, rekao je za Euronews dužnosnik EU-a koji je želio ostati anoniman. „Neke države članice smatrale su da to u ovom trenutku nije pravi put.“

Ova epizoda pokazuje kako Kallas povremeno pokušava progurati inicijative bez potrebne političke potpore, premda je podrška država članica, osobito onih manjih, njezin najbolji adut za očuvanje relevantnosti EEAS-a.

Diplomatski promašaj

Italija je predvodila protivljenje inicijativi odlučnim odbijanjem nakon što je u skupinu uključena osoba koju smatraju važnom političkom protivnicom ministra obrane Guida Crosetta.

Prema izvještaju talijanske novinske agencije ANSA, riječ je o Roberti Pinotti, bivšoj ministrici obrane u vladama lijevog centra Mattea Renzija i Paola Gentilonija, koje su bile suprotnog političkog predznaka od sadašnje talijanske vlade.

Francuska i nekoliko drugih zemalja također su se usprotivile stručnoj skupini, ističući da se o njoj nije raspravljalo na ministarskoj razini te da je većinu europskih vlada zatekla nespremnima.

Pritisak je bio toliko snažan da je EEAS bio prisiljen otkazati inicijativu.

Prema stajalištu EEAS-a, zbog stručne i savjetodavne prirode inicijative nije bilo potrebno da u njoj budu zastupljene sve zemlje, a bivši politički i vojni dužnosnici nametali su se kao logičan izbor.

Inicijativa je ipak izazvala protivljenje na više strana: zastupljene zemlje bunile su se zbog odabranih imena, dok su one izostavljene zamjerale što nisu dobile mjesto za stolom.

Troje dužnosnika EU-a, koji su zbog osjetljivosti teme željeli ostati anonimni, opisali su inicijativu riječima „loše upravljanje“, „nesretna“ i „zajeb“ – što odražava široko rasprostranjenu frustraciju načinom na koji se sve odvilo.

Osjećaj hitnosti

Diplomatska služba smatra da EU mora ubrzati pripreme u području obrane kako ga događaji ne bi zatekli nespremnog, ali čini se da neke države članice odugovlače umjesto da predlažu nove zamisli.

Namjera je bila stvoriti osjećaj hitnosti, ubrzati napore za uklanjanje nedostataka u europskim obrambenim kapacitetima te odrediti jasan smjer uoči Münchenske sigurnosne konferencije u veljači, dok se američka vlada priprema dovršiti reviziju rasporeda svojih snaga do kraja godine.

„Svi se slažu da je riječ o hitnom pitanju, ali cijela je koreografija bila pomalo nesretna“, rekao je jedan diplomat EU-a.

EEAS se istodobno često kritizira zbog nedovoljne učinkovitosti, što proturječi argumentu da se europske prijestolnice moraju neprestano konzultirati, čak i kada je riječ o imenovanju stručnjaka u savjetodavno tijelo.

„Kao bivša premijerka, podcjenjuje koliko države članice žele da ih se konzultira o pitanjima vanjske politike“, rekao je drugi diplomat, napomenuvši da ova epizoda pokazuje koliko su neke zemlje preosjetljive na proceduru.

Niz incidenata

Kallas nisu strani diplomatski gafovi. U svibnju je izjavila da je SAD evakuirao svoje veleposlanstvo u Kijevu zbog upozorenja o skorom ruskom napadu, no Washington je osporio tu tvrdnju. Istoga je mjeseca izazvala burne reakcije nakon što se učinilo da je Kinu usporedila s bolešću.

Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar u lipnju je prekinuo sve kontakte s njom nakon medijskih izvještaja da je u privatnom razgovoru usporedila Izrael s Južnoafričkom Republikom iz razdoblja apartheida. Taj je potez izazvao podijeljene reakcije čelnika EU-a.

Visoka predstavnica izazvala je čuđenje i ustrajavanjem na uporabi zamrznutih ruskih sredstava za financiranje Ukrajine, kao i svojim zategnutim odnosima s američkom administracijom.

Međutim, dok velike države članice i sve centraliziranija Europska komisija dovode u pitanje postojeći institucionalni ustroj, svaki novi posrtaj koji bi Kallas mogao dodatno udaljiti od država članica mogao bi se pokazati kobnim za nju i instituciju koju predvodi.

„Postoji opće nezadovoljstvo načinom na koji potpredsjednica Kallas rješava takva pitanja“, rekao je četvrti diplomat EU-a.