Što Rusija dobiva pristankom na primirje u Oleškiju? "Točno znaju što rade"

Pristanak Moskve na privremeno primirje u Oleškiju, gradu pod ruskom okupacijom, na prvi se pogled čini kao dugo očekivan i dobrodošao ustupak zemlje koja je tijekom ruske invazije na Ukrajinu više puta odbacivala prijedloge o prekidu vatre ili ih kršila.

Zašto je onda Kremlj tako spremno prihvatio primirje? Stručnjaci, ali i informacije koje stižu iz samog Oleškija, upućuju na to da ruski motivi nadilaze rješavanje humanitarne katastrofe za koju je odgovorna upravo Moskva.

Primirje, koje je uz veliku medijsku pozornost dogovoreno posredovanjem prve dame SAD-a Melanije Trump, Rusiji pruža nekoliko mogućnosti. Moskva može manipulirati informacijama o stanju na terenu, utjecati na međunarodnu javnost, a posebno na Bijelu kuću, dok se istodobno priprema za novi krug mirovnih pregovora.

"Točno znaju što rade", rekao je za Kyiv IndependentJohn Foreman, bivši britanski vojni ataše u Kijevu i Moskvi.

Prilika za rusku propagandu

Oleški je pod ruskom okupacijom od prvih dana opsežne invazije. Grad se nalazi na drugoj strani Dnjepra, nasuprot Hersonu, a ruske snage praktički su ga blokirale i spriječile dostavu humanitarne pomoći stanovnicima.

Ljudi se suočavaju s ozbiljnom nestašicom hrane, vode i električne energije. Minirane ceste i neprestani napadi dronovima gotovo su onemogućili sigurnu evakuaciju, a civili koji pokušavaju napustiti grad jedinom dostupnom cestovnom rutom često postaju mete napada bespilotnim letjelicama.

Ruski predsjednik Vladimir Putin 29. listopada optužio je Ukrajinu da "stvara humanitarnu katastrofu" u Oleškiju, iako ruske snage tim gradom upravljaju još od 2022. godine.

Vojni analitičar Vasyl Pehno 27. listopada upozorio je da je Rusija sama izazvala humanitarnu krizu u Oleškiju, a sada se predstavlja kao da "junački spašava civile".

Evakuacija stanovnika Kremlju pruža priliku da međunarodnoj javnosti pošalje poruku kako Ukrajinci na okupiranim područjima radije žele živjeti u Rusiji nego se vratiti u Ukrajinu.

Volodimir Saldo, čelnik okupirane Hersonske oblasti kojeg je postavila Rusija, 27. listopada tvrdio je da će stanovnici moći birati između ostanka u Rusiji i odlaska na teritorij pod ukrajinskom kontrolom, gdje bi se mogli "ponovno ujediniti sa svojim obiteljima".

No izvor upoznat s događajima na terenu, koji je za Kyiv Independent govorio pod uvjetom anonimnosti, 29. listopada rekao je da Rusija već poduzima korake kako bi što manjem broju ljudi omogućila odlazak u Ukrajinu.

Prema njegovim riječima, pacijente jedine bolnice koja još radi u gradu evidentiraju i upozoravaju da će, ako odu, biti podvrgnuti filtraciji. Ruske snage odbile su obilaziti kuće i obavijestiti bolesne i nepokretne stanovnike o mogućnosti evakuacije, dok je ljudima iz okolnih sela poručeno da bi mogli biti ubijeni ako se približe mjestu okupljanja.

Pojedini stanovnici u lokalnim Telegram grupama izrazili su strah da bi mogli završiti u "koncentracijskim logorima".

Snimke koje je objavila ruska državna televizija TASS također prikazuju civile koji se, čini se, premještaju uz pratnju isključivo ruskih snaga, i to prije dogovorenog datuma odlaska, 30. listopada.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha ranije je upozorio da Rusija priprema snimanje "desetaka" videozapisa, dok je predsjednik Volodimir Zelenski 25. listopada izjavio da će Rusija vjerojatno "učiniti sve što može kako bi očistila ceste na način da ti ljudi krenu prema Rusiji i ondje ostanu".

Politička korist za Moskvu

Unatoč naporima Ujedinjenih naroda, Međunarodnog odbora Crvenog križa, pa čak i pape Lava XIV., do dogovora o primirju došlo je tek nakon intervencije Melanije Trump.

Prva dama SAD-a pomogla je u postizanju dogovora nakon što je tijekom tjedna zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda doznala za krizu, rekao je njezin viši savjetnik Marc Beckman za Kyiv Independent 28. listopada.

Dodao je da je Putin "jako želio" njezino sudjelovanje u dogovaranju primirja u Oleškiju. Foreman smatra da to otkriva očite političke motive Moskve.

"Dopuštanje Melaniji da preuzme zasluge jača ruski ugled među biračima MAGA-e kao mirotvoraca uoči međuizbora", rekao je.

Foreman smatra da bi privremeno primirje Putinu moglo pomoći da umiri američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji i dalje optužuje Ukrajinu za blokiranje mirovnog procesa.

"To je isti pristup Kremlja kao i kod dogovora o dizelskom gorivu, pristanka na trostrane pregovore i oslobađanja taoca u zamjenu za odgodu novih sankcija", rekao je Foreman. Dodao je da je Rusija svaki put ostvarila značajnu korist, a da pritom nije morala "učiniti nikakav značajan ustupak".

Petro Andriuščenko, čelnik Centra za proučavanje okupacije, rekao je za Kyiv Independent da Moskva Trumpu želi pružiti još jednu priliku da tvrdi kako je pomogao zaustaviti rat.

Prema njegovoj procjeni, Rusija ovoga puta vjerojatno neće prekršiti primirje, ali ne zato što je zabrinuta za sigurnost civila. Kremlj, naime, ne želi ugroziti odnose s Trumpom uoči američkih međuizbora.

Unatoč tome, Beckman je uvjeren da Rusija u pregovorima postupa u dobroj vjeri. "Prema mom razumijevanju i uvjerenju, s obzirom na to da sam vrlo blizu svim tim pregovorima i da već dugo poznajem sve uključene strane, svi, uključujući Ruse, postupaju u dobroj vjeri", rekao je Beckman.

"Jasno je da je riječ o humanitarnoj krizi u Oleškiju i da te starije ljude treba spasiti."

Humanitarna kriza nije ograničena na Oleški

Dok je Kremlj pristao na primirje u Oleškiju, o teškim humanitarnim uvjetima u drugim okupiranim područjima i dalje šuti.

Daria Rabinovitsch, suizvršna direktorica humanitarne organizacije Helping to Leave, koja pomaže civilima u napuštanju okupiranih područja, rekla je za Kyiv Independent da je gotovo nemoguće utvrditi koliko je naselja izolirano zbog prekida komunikacijskih veza i nedostatka pristupa internetu. Ipak, poznato je da se najmanje još tri područja suočavaju s takvom izolacijom.

Među njima su Kinburnska prevlaka, naselja u okrugu Polohy u Zaporiškoj oblasti, u koja vozači odbijaju odlaziti, te Enerhodar, gdje je pristup postao opasan zbog intenzivnih zračnih napada duž prometnih pravaca.

Takva izolirana područja često nastaju kada se pomiče bojišnica i Rusija zauzima dodatni teritorij, objasnila je Rabinovitsch. U nekim slučajevima ruski vojnici premještaju stanovnike iz aktivnih borbenih zona dublje u okupirana područja.

Primirje bi moglo omogućiti privremenu humanitarnu pomoć stanovnicima Oleškija, ali neće riješiti sustavne probleme s kojima se suočavaju Ukrajinci pod ruskom kontrolom.

Na svim okupiranim područjima civili se suočavaju s propadanjem vodoopskrbnih i elektroenergetskih sustava, nedostatkom kvalificiranih liječnika, pogoršanjem komunalnih usluga i masovnim iseljavanjem. Pritom se konkretni problemi razlikuju od jedne okupirane regije do druge.

"Oleški nije jedina zajednica na privremeno okupiranom teritoriju koja proživljava humanitarnu katastrofu. Iako smo sretni i puni nade zbog ljudi ondje, znamo da ova evakuacija neće riješiti sustavne probleme s kojima se suočavaju Ukrajinci pod ruskom okupacijom", rekla je Rabinovitsch.

Prema riječima ukrajinskog pučkog pravobranitelja za ljudska prava Dmitra Lubinca, prvih 30 sati primirja proteklo je bez incidenata. Iako je Hersonska oblast nakratko dobila priliku za predah, ruske snage nastavile su napadati druge ukrajinske regije i ubijati civile.

Dok se Lubinec ujutro 29. listopada uputio prema Oleškiju, ruske snage napale su željeznički kolodvor u Dnipru, u Dnipropetrovskoj oblasti, dronom na mlazni pogon. U napadu je poginulo najmanje 13 ljudi.