Putin zaprijetio: Ne želimo rat s Europom, ali spremni smo. I neka nitko ne zaboravi, neće biti pobjednika

Upozorio je da takav rat ne bi imao pobjednika, osvrnuvši se na pripreme europskih zemalja za mogući sukob s Rusijom do kraja desetljeća, prenosi The Independent.

"Mnogi govore o pripremama za rat do 2030. godine. Prije svega, mi smo spremni, ali ne želimo nikakav rat s Europom. Ako se žele pripremati, neka se pripremaju", izjavio je Putin na konferenciji za novinare nakon sastanka na vrhu Rusije i afričkih zemalja.

"Zapadne zemlje nisu ostvarile svoj cilj"

Ruski predsjednik pritom je upozorio na posljedice moguće eskalacije napetosti između Moskve i europskih država.

"Ako stvari odu predaleko, neće biti nikakvih pobjednika. Neka nitko to ne zaboravi", poručio je Putin.

Ustvrdio je i da zapadne zemlje nisu ostvarile svoj cilj nanošenja strateškog poraza Rusiji te ocijenio da je malo vjerojatno da će to uspjeti do 2030. Naglasio je da Rusija pamti posljedice dvaju svjetskih ratova i da želi spriječiti ponavljanje takvih sukoba.

Putin je slične izjave davao i ranije. U prosincu 2025. poručio je da Rusija nema namjeru napasti Europu, ali da bi bila spremna odmah odgovoriti u slučaju izravnog sukoba.

Njegove najnovije izjave uslijedile su nakon telefonskih razgovora koje je ranije ovog tjedna vodio s finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom i norveškim premijerom Jonasom Gahrom Støreom. Prema Putinovim riječima, inicijativa za razgovore došla je od europskih čelnika, koji su mu naglasili da ne nastupaju u ime cijele Europske unije.

I dalje postoji zabrinutost

Ruski predsjednik razgovore je ocijenio pozitivnim korakom te poručio da Moskva podržava inicijative koje bi mogle dovesti do obnove odnosa s europskim državama.

Unatoč takvim porukama, u europskim zemljama i dalje postoji zabrinutost zbog mogućnosti širenja sukoba. Rusija od veljače 2022. vodi rat protiv Ukrajine, a europske države posljednjih godina povećavaju obrambena ulaganja i pripremaju se za moguće sigurnosne prijetnje.

Američko obavještajno izvješće koje je tijekom ljeta dospjelo u javnost upozorilo je na mogućnost ograničenog ruskog napada na istočni dio NATO-a, kojim bi Moskva mogla pokušati provjeriti spremnost Saveza na odgovor. Među razmatranim scenarijima bili su manji kopneni upadi u baltičke države i kibernetički napadi na zemlje istočne Europe. Riječ je o mogućim scenarijima, a ne o potvrđenom ruskom planu napada.

Dodatnu zabrinutost izazivaju incidenti i hibridne aktivnosti koje europske zemlje povezuju s Rusijom, uključujući incidente s dronovima i kibernetičke prijetnje.

Moskva bi tijekom budućih pregovora o završetku rata u Ukrajini mogla ponovno otvoriti pitanje širenja NATO-a prema istoku. Konkretnije, Rusija bi mogla zahtijevati povlačenje savezničkih snaga iz Poljske, Estonije, Latvije, Litve i Finske. Takvi zahtjevi zasad nisu potvrđeni kao službeni ruski pregovarački uvjeti.

U međuvremenu britanski dužnosnici upozoravaju da europske zemlje moraju ojačati obrambene sposobnosti kako bi odvratile moguće napade. U Londonu se ističe da pripreme za potencijalni sukob ne znače nužno očekivanje rata, nego nastojanje da se smanji vjerojatnost njegova izbijanja.

Putinove izjave tako dolaze u trenutku kada Moskva istodobno šalje poruke o mogućnosti obnove dijaloga s Europom i upozorava na posljedice izravnog vojnog sukoba, dok europske zemlje nastavljaju jačati obranu zbog rata u Ukrajini i zabrinutosti za vlastitu sigurnost.