Utoya i Oslo: Sjećanje na najgore nasilje nakon Drugog svjetskog rata

Imena stradalih su naglas pročitana kod spomenika žrtvama u vladinoj četvrti u glavnom gradu Oslu, gdje su premijer Jonas Gahr Store i Gaute Borstad Skjervo, čelnik organizacije mladih norveške Laburističke stranke (AUF), položili vijence.

"Norveška tuguje 15 godina", kazao je Skjervo, koji je preživio masakr na Utoyji. "Mnogi su bili svjesni toga da su ubijena naša djeca, no nitko ne može u potpunosti pojmiti tugu ožalošćenih".

Store je pozvao na otvorenu raspravu o napadima i ideologiji koja stoji iza njih.

"Moramo nastaviti otvoreno i iskreno govoriti o tome što se zbilo, o motivima terorista, njegovoj pozadini, posljedicama desničarskog ekstremizma, mržnji i preziru prema demokraciji", kazao je.

Breivik je 22. srpnja 2011. detonirao autobombu u vadinoj četvrti te usmrtio osam osoba.

Potom je otputovao na otok Utoyju, gdje je odjeven u policijsku uniformu otvorio vatru na sudionike godišnjeg ljetnog kampa organizacije mladih Laburističke stranke. Šezdeset devet osoba, uglavnom tinejdžera i mladih, ubijeno je na otoku.

Riječ je o najgorim nasilnim incidentima u Norveškoj nakon Drugog svjetskog rata.

Breivik je 2012. osuđen na 21 godinu zatvora, što je tada bila maksimalna kazna.