Oglas

kava skuplja više od 300 posto

Nova EU pravila donose drastična poskupljenja: Jutarnja kava, citrusi i avokado postaju luksuz?

author
N1 Info
13. kol. 2026. 08:27
Doručak UNSPLASH
Rachel Park on Unsplash

Bruxelles želi pooštriti pravila o ostacima pesticida u uvoznim poljoprivrednim proizvodima. Posljedica bi, prema analizi Europske komisije, mogla biti osjetno viša cijena hrane i manja dostupnost pojedinih proizvoda.

Oglas

Jutarnja kava, čaša soka od naranče ili palačinke s borovnicama mogle bi uskoro postati skuplji užitak. Ako Europska unija provede plan prema kojem bi se za uvezene proizvode primjenjivali još stroži standardi za ostatke određenih pesticida, potrošače bi to moglo udariti po džepu.

Analiza Zajedničkog istraživačkog centra (JRC), znanstvene službe Europske komisije, potvrđuje upozorenja poljoprivrednika izvan EU-a. U najnepovoljnijem, hipotetskom scenariju, u kojem proizvođači iz trećih zemalja ne bi prilagodili proizvodnju novim pravilima, kava bi mogla poskupjeti čak 332 posto, a citrusi 82 posto, piše Politico.

Istodobno bi se uvoz poljoprivrednih proizvoda u EU smanjio za oko 41 posto, dok bi stočari mogli plaćati više za stočnu hranu.

Čak i u realističnijim scenarijima koje je razmatrao JRC, u kojima bi se proizvođači izvan EU-a djelomično ili u većoj mjeri prilagodili novim pravilima, očekuju se više cijene za potrošače i pad uvoza. S druge strane, veća potražnja mogla bi potaknuti domaću europsku proizvodnju.

Pesticidi na "nuli"

Plan je dio šireg paketa kojim Bruxelles želi pojednostaviti pravila o sigurnosti hrane i hrane za životinje. Njime bi se za određene pesticide koji su zabranjeni u EU-u zbog zdravstvenih i okolišnih rizika ostaci u uvezenim proizvodima praktički morali svesti na tehničku nulu.

Za europske poljoprivrednike takva je ideja privlačna jer bi trebala osigurati ravnopravnije uvjete tržišnog natjecanja. Posebno je dobila na važnosti nakon nezadovoljstva europskih farmera trgovinskim sporazumom s Mercosurom, koji okuplja Argentinu, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

No, proizvođači izvan EU-a upozoravaju da bi takva politika mogla predstavljati svojevrsnu trgovinsku barijeru. Riječ je o tzv. "zrcalnim klauzulama", kojima se pravila EU-a pokušavaju primijeniti i na proizvode proizvedene izvan Unije.

"Trgovinska prepreka"

Proizvođači iz brojnih zemalja tvrde da Bruxelles pritom zanemaruje činjenicu da se poljoprivrednici u različitim dijelovima svijeta suočavaju s različitim klimatskim uvjetima, štetnicima i uvjetima uzgoja.

"Izbor je između bobičastog voća dostupnog tijekom cijele godine – zdravog, sigurnog i po pristupačnoj cijeni – ili ograničene proizvodnje po visokoj cijeni", poručio je Amine Bennani, predsjednik Marokanske udruge proizvođača bobičastog voća.

Prema njegovim riječima, ono što Bruxelles naziva "usklađivanjem standarda" u praksi bi moglo postati "trgovinska prepreka". Udruga tvrdi i da nije bila konzultirana, iako bi nova pravila mogla utjecati na oko 250.000 ljudi zaposlenih u tom sektoru u Maroku.

Slične zabrinutosti stižu i iz Južne Afrike, čiji proizvođači voća i stolnog grožđa upozoravaju da je izvoz ključan za egzistenciju tisuća radnika. Protiv mjere su se oglasili i proizvođači žitarica i mahunarki iz Kanade, proizvođači dinja iz Hondurasa, brazilski poljoprivredni i stočarski sektor te proizvođači badema iz Kalifornije.

Bruxelles: Cilj je zaštititi potrošače

Europska komisija tvrdi da želi spriječiti da se u EU kroz uvoz ponovno pojave najopasniji pesticidi koji su zabranjeni za uporabu unutar Unije.

Komisija pritom naglašava da su dopuštene razine ostataka pesticida već određene tako da štite zdravlje potrošača. Kritičari, međutim, smatraju da se novim pravilima ide korak dalje – ne samo zbog izravnog rizika za ljudsko zdravlje, već i zbog šire zabrane tvari koje predstavljaju okolišne ili druge zdravstvene rizike.

Dodatnu neizvjesnost stvara činjenica da Komisija još nije konačno odredila koje bi se zabranjene aktivne tvari obuhvatile novim pravilima.

Studija JRC-a identificirala je 18 aktivnih tvari koje bi mogle biti obuhvaćene zabranom ostataka, a to bi moglo utjecati na 235 vrsta poljoprivrednih proizvoda iz 86 zemalja.

Europska komisija odluke će donositi od slučaja do slučaja, uz procjene gospodarskog i drugog učinka.

Mogući spor u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji

Pitanje bi uskoro moglo prerasti i u međunarodni trgovinski spor. Australija, Kanada, Paragvaj i Sjedinjene Američke Države već su osporile mjeru pred Svjetskom trgovinskom organizacijom.

Međunarodne udruge proizvođača svježeg voća i povrća upozoravaju da postojeći globalni standardi sigurnosti hrane već štite potrošače, a istodobno omogućuju nesmetanu međunarodnu trgovinu.

S druge strane, neke članice EU-a snažno podržavaju zrcalne klauzule. Njihov je argument da europski poljoprivrednici ne bi trebali biti prisiljeni poštovati stroga pravila dok istodobno na tržište EU-a ulaze proizvodi iz zemalja u kojima takva ograničenja ne postoje.

Francuska je među najglasnijim zagovornicima takvog pristupa. Pariz je početkom godine već uveo nacionalne zabrane za proizvode s ostacima određenih pesticida čija je uporaba zabranjena u EU-u, čime je ograničen uvoz pojedinih vrsta krumpira i avokada.

Drugim riječima, ako se trend nastavi, ljubitelji jutarnje kave, voća i – posebno – avokado tosta mogli bi imati još jedan razlog za oprez pri odlasku u trgovinu.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama