Vesna Pusić o Trumpu: Tri rata u godini dana i prijetnja četvrtim. To je vrlo opasno

"Smatram da se Washington ne vraća logici Hladnog rata nego provodi politiku stvarnog rata. Hladni rat bila je konfrontacija u naoružavanju, širenju sfera interesa između dviju velikih sila, SAD-a i SSSR-a, koja se uglavnom nije pretvarala niti u 'proxy' (posredničke) ratove, to se zvao rat ali nije bilo direktnih ratnih sukoba", kazala je Vesna Pusić, komentirajući pretenzije Donalda Trumpa prema još jednoj stranoj državi, pa nastavila:

"Ovo što radi Trumpova administracija, ako uzmemo u obzir prošloljetni 12-dnevni rat protiv Irana, pa otmicu Nicolasa Madura i neku vrstu preuzimanja Venezuele, napad na Iran i sada prijetnja vrućim ratom i napadom na Kubu, za jednog predsjednika koji je došao na vlast s parolom 'Nikad više ratovi bez kraja', to je puno. Tri rata u godini dana i prijetnja četvrtim. To je vrlo opasno."

Optužnica protiv Castra - opravdanje za napad

Pusić se osvrnula i na činjenicu da američke sankcije iz godine u godinu dovode do nestašica osnovnih namirnica i potrepština na Kubi.

"Kubu sankcijama godinama dovode u vrlo težak položaj. Nekad je ovisila o Sovjetskom Savezu, zatim o Venezueli, pogotovo energetski. Potez da se optuži Raul Castro za ubojstvo, odnosno napade u kojima su poginuli američki državljani, bio je znak da se tu nešto sprema, da se pokušava kreirati situacija u kojoj će se to koristiti kao opravdanje. Raul Castro ima već preko 90 godina. To bi u svakom pogledu bila tragedija, kao što je već sada tragedija ovo što se na Kubi događa pod tim sankcijama."

Dodaje kako bi prava alternativa ovoj politici podizanja tenzija bila ona koju je svojedobno vodio demokrat Barack Obama.

"Mislim da je jedina politika koja se pokazala efikasnijom bila politika predsjednika Obame, koja je uspostavila komunikaciju s Kubom. Međutim, ta politika je napuštena i ide se prema radikalizaciji. S obzirom na iskustvo koje imamo dosad s Trumpovom administracijom, mislim da je opravdan strah da bi to mogao biti još jedan rat."

Razgradnja institucija

Osvrnula se i na stanje američke unutarnje politike. Niti tu ne vidi puno bolju sliku.

"Sve to što se događa, uključujući razgradnju i napad na sve te institucije koje su značile demokraciju, to se razgrađuje. Ono što je za mene bilo šokantno je kolikom lakoćom i brzinom su se te institucije razgradile i koliko je malo otpora bilo tome, bez obzira na masovne demonstracije. U kojoj mjeri kod institucija koje su za to zadužene, u prvom redu Senata, Kongresa, pa onda i Vrhovni suda, ima malo otpora prema napadu na američku demokraciju.

Slanje ICE agenata, koji su neka vrsta poluprivatne vojske, policije, u pojedine američke države, pogotovo tamo gdje su demokrati na vlasti, poput Minnesote, i ubojstva i zlodjela koje su ti agenti počinili naočigled sviju svakako imaju posljedice i imat će dugoročne posljedice na američko društvo i na podjelu u američkom društvu", kaže Pusić.

Dodaje kako sve to stvara veliku podjelu u američkom društvu, a da ona neće biti lako premašena.

"Osim najtvrđih Trumpovih vjernika, jer to nisu ni politički podržavatelji nego ljudi koji smatraju da je on mesija, velik broj ljudi koji su glasali za njega u drugom mandatu sada su se pokolebali gledajući to što se događa u Americi, gledajući posljedice za vlastiti standard i način života. Teško je zamisliti kako bi se u relativno kratkom vremenu taj rascjep na mirni način apsorbirati u američko društvo. To možemo primijetiti, u puno manjoj mjeri, i u nekim europskim državama.

"Američko društvo, kao i sva društva koja doživljavaju temeljite promjene, mijenjalo se dugi niz godina. Iz današnje perspektive izgleda kao da se dogodilo na jedanput. Većina velikih promjena se tako odvija; ne primijetite dugi niz godina da se stvari mijenjaju, a onda se u jednom trenutku naprosto prevagnu na drugu stranu", zaključuje Vesna Pusić.