Zašto nitko ne vjeruje Rusiji oko moguće pojave kuge u Sibiru?

U HBO-ovoj dramatiziranoj seriji iz 2019. godine o nuklearnoj katastrofi u Černobilu sovjetski stručnjak za nuklearnu energiju podcjenjuje očitanje radijacije koje upućuje na to da se dogodila velika katastrofa.

"Nije sjajno, nije strašno", govori izmišljena verzija Anatolija Djatlova, stvarnog zamjenika glavnog inženjera nuklearne elektrane u Černobilu u travnju 1986., dok promatra dozimetar koji pokazuje 3,6 rendgena na sat, neposredno ispod kritične razine zračenja.

No to očitanje nije bilo točno. Nije bilo ni približno točno. Nuklearni reaktor već je eksplodirao i oslobodio katastrofalne količine radijacije, koje će poslije uzrokovati tisuće smrti povezanih s rakom u najtežoj nesreći nuklearne elektrane u povijesti.

Iako je riječ o dramatiziranoj sceni, ona simbolizira dugogodišnju sovjetsku i rusku sklonost umanjivanju ozbiljnih incidenata, pa čak i njihovu prikrivanju. Taj se obrazac ponovno pojavio ovoga tjedna, kada su visoki dužnosnici svjetskih zdravstvenih institucija, Europska unija i američki predsjednik Donald Trump zatražili od Moskve veću transparentnost u vezi sa sumnjom na izbijanje kuge na ruskom Dalekom istoku.

U svojevrsnom mračnom komičnom obratu, usred straha od moguće kuge, Djatlovljeva omalovažavajuća izjava ponovno je postala sveprisutna.

"Nije sjajno, nije strašno."

Nepoznanice oko smrti laboratorijske djelatnice

Smrt 28-godišnje zaposlenice Instituta za borbu protiv kuge u Irkutsku, koji djeluje na području Sibira i Dalekog istoka, prošlog je tjedna izazvala zabrinutost diljem svijeta zbog prirode njezina laboratorijskog rada, ali i zbog izjave jednog lokalnog ruskog dužnosnika koji je njezinu smrt povezao sa slučajem kuge.

Ruske vlasti brzo su reagirale kako bi zaustavile širenje takvih informacija. Rospotrebnadzor, ruska nacionalna agencija za javno zdravstvo, navodi da je zaposlenica umrla od "upale pluća nepoznate etiologije" te da u uzorku uzetom od pacijentice nisu pronađeni mikroorganizmi povezani s njezinim radom.

Unatoč tome, ruske zdravstvene vlasti stavile su gotovo 200 ljudi pod zdravstveni nadzor, a lokalni mediji izvijestili su da je nekoliko bolnica stavljeno u karantenu. Rospotrebnadzor je objavio da su te mjere poduzete zbog "profesionalnih aktivnosti pacijentice", prenosi Politico.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja koordinira globalni odgovor na međunarodne zdravstvene prijetnje, kontaktirala je ruske zdravstvene vlasti 3. listopada.

Zatražila je dodatne informacije koristeći jedan od mehanizama predviđenih Međunarodnim zdravstvenim propisima, kojih je i Rusija potpisnica. Prema tim pravilima, države imaju 24 sata za odgovor WHO-u, no Rusija je odgovor dostavila tek 6. listopada.

Previše nepoznanica

Ruske vlasti navele su da "u Irkutsku u posljednje vrijeme nije registriran nijedan slučaj kuge" te da "ni kod jedne osobe koja je bila u kontaktu s preminulom nisu otkriveni uzročnici opasnih zaraznih bolesti".

Do četvrtka su ruske zdravstvene vlasti nastavile tvrditi da u regiji ne postoji "rizik od epidemije".

Rospotrebnadzor je priopćio da su završeni zdravstveni nadzori i da nisu utvrđene "izvanredne situacije povezane s patogenim mikroorganizmima". Agencija je dodala da je dovršen nadzor nad 90 posto osoba koje su bile u kontaktu s preminulom te da nije otkrivena nijedna infekcija.

Istodobno je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio medijske napise o slučaju kao neistinite i poručio da Rusija komunicira s međunarodnim zdravstvenim institucijama.

Međutim, WHO inzistira na tome da mnoge okolnosti događaja u Rusiji i dalje nisu poznate.

"Još uvijek ne znamo točno kako je ta osoba umrla", izjavila je Maria Van Kerkhove, direktorica WHO-a za upravljanje epidemijama i pandemijama.

"Znamo da je imala upalu pluća. Znamo da je slučaj završio smrću. Koliko razumijemo, provedene su određene laboratorijske pretrage. Nije pronađen uzročnik bolesti. Upravo zato trebamo više informacija", dodala je.

WHO je zatražio dodatne pojedinosti o provedenim laboratorijskim testovima, patogenima na koje je pacijentica testirana i dodatnim analizama kojima se pokušava utvrditi uzrok smrti, ako nije riječ o kugi.

Organizacija također traži informacije o mogućem laboratorijskom incidentu i gotovo 200 osoba koje su bile u kontaktu s preminulom.

Dok se na ta pitanja ne odgovori, WHO ne može provesti procjenu rizika.

"Još uvijek nemamo potpunu sliku ovog događaja i nismo u mogućnosti provesti cjelovitu procjenu rizika", izjavio je glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus.

"Pravodobna, potpuna i transparentna razmjena informacija u skladu s međunarodnim propisima ključna je za razjašnjavanje proturječnih izvješća i omogućavanje točne procjene mogućih rizika za javno zdravlje", naglasio je.

Ruska omerta

Moguće je da uzrok smrti 28-godišnje laboratorijske djelatnice zapravo nije kuga.

Međutim, nepotpuna, zakašnjela i nejasna ruska komunikacija o slučaju potiče strah i neizvjesnost od Ženeve preko Bruxellesa do Washingtona.

To također ne bi bio prvi put da je Kremlj umanjivao ili pokušavao prikriti prijetnje javnom zdravlju.

Takva praksa seže i dalje od nuklearne katastrofe u Černobilu, na području današnje sjeverne Ukrajine, kada je Kremlj sporo reagirao i praktički poricao uzrok nesreće.

Prema istrazi američkih znanstvenika, Sovjetski Savez je 1979. godine prikrio smrtonosnu epidemiju antraksa u gradu Sverdlovsku, današnjem Jekaterinburgu, u kojoj je poginulo najmanje 66 ljudi.

Dužnosnici su tada tvrdili da su se žrtve razboljele nakon konzumacije kontaminiranog mesa, dok su zapravo bile izložene antraksu zbog nesreće u tajnom laboratoriju za razvoj biološkog oružja.

Rusija je također bila optužena za prikrivanje misteriozne epidemije alopecije, odnosno gubitka kose, 1988. u regiji Černivci, tijekom koje je više od 175 djece ostalo bez kose.

Sovjetske vlasti tvrdile su da su djeca pretrpjela trovanje talijem putem hrane, no kasnija istraživanja dovela su tu tvrdnju u pitanje. Neka su sugerirala da je uzrok mogao biti hidrazin ili kisela kiša.

Tijekom godina Kremlj je također odbacivao, umanjivao i prijavljivao manji broj slučajeva HIV-a od stvarnog, čak i usred smrtonosne epidemije.

U novije vrijeme, tijekom pandemije covida-19, Rusija je bila optuživana za umanjivanje broja umrlih od koronavirusa, osobito na početku pandemije.

Ta tradicija nadilazi područje javnog zdravstva.

Bombaški napadi na stambene zgrade 1999. godine, potonuće podmornice Kursk 2000. i rušenje zrakoplova Malaysia Airlinesa na letu MH17 2014. godine, za koje su odgovorni separatisti koje je podržavao Kremlj, također su otvorili pitanja o ruskom javnom komuniciranju i predanosti transparentnosti.

Razgovori s Putinom

Europska unija i Sjedinjene Američke Države pomno prate situaciju u Irkutsku, a čini se da obje strane postaju sve nestrpljivije zbog načina na koji Rusija komunicira.

"Cijeli svijet čeka informacije iz Rusije", izjavila je glasnogovornica Europske komisije Eva Hrncirova.

"Rusija bi trebala što prije objaviti informacije o kugi", rekla je novinarima.

"Trebamo informacije iz Rusije. To je povezano s ruskim članstvom u europskoj regiji WHO-a i obvezom pravodobne razmjene preciznih i točnih informacija kako bi stručnjaci mogli procijeniti situaciju jer ona može imati prekogranične posljedice", dodala je.

Glavna uprava Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane planira poslati Rusiji službeni tehnički dopis sa zahtjevom za dodatnim informacijama, potvrdio je glasnogovornik Komisije.

U međuvremenu, nepotpuna ruska komunikacija predstavlja opasnost, upozorio je jedan dužnosnik Europske komisije koji je, kako bi mogao otvoreno govoriti, zatražio anonimnost.

"To potiče nagađanja u svim smjerovima. Također otežava preventivno djelovanje i mjere opreza, ako ih već ne čini besmislenima", rekao je dužnosnik.

Dodao je da se ovakvi događaji stalno događaju, ali da u pravilu postoji razmjena informacija sa WHO-om i zdravstvenim vlastima.

"Nedostatak preciznih i pouzdanih informacija logično smanjuje mogućnost odgovarajuće pripremljenosti", istaknuo je.

Američki državni tajnik Marco Rubio je pozvao Rusiju da podijeli više informacija, dodajući da bi bilo "neodgovorno" nagađati dok se to ne dogodi.

Wall Street Journal je izvijestio da su Sjedinjene Američke Države poslale Rusiji službenu diplomatsku poruku u kojoj traže dodatne informacije o smrti laboratorijske djelatnice.

Putin izbjegava razgovor

U poruci su također podsjetile Kremlj da prema međunarodnom pravu ima obvezu pravodobno dijeliti informacije o izbijanju zaraznih bolesti.

Trump je čak izjavio da ima zakazan razgovor s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kako bi raspravili situaciju.

Međutim, dvojica čelnika još nisu razgovarala, a Trump je primijetio da Rusija "ne govori previše".

Dodao je da i dalje planira uskoro razgovarati s Putinom.