Zašto se Rusi ne povlače iako su opkoljeni u Limanu?

Rat u Ukrajini 30. ruj 202218:071 komentar
Izvor: Viktor Antonyuk / Sputnik / Profimedia / ilustracija

Ukrajinske trupe napreduju na sjeveru pokrajine Donjeck i ubrzo bi mogle okružiti skupinu ruskih vojnika koji brane grad Liman i okolna područja. Ukrajinska kliješta - na sjeverozapadu i jugoistoku - polako se zatvaraju i prijete da će presjeći posljednju rutu za povlačenje ruskih jedinica. Taj put međutim više nije siguran - cesta je pod napadom ukrajinskog topništva.

Ideja ukrajinskog zapovjedništva je jasna: pošto su prekinuli napad na Liman s centra, pokrenuli su napade s bokova da bi s šireg područja pokrili sve ruske jedinice koje se nalaze na tom području.

Sjeverna skupina vojnika, koja napreduje iz Lozovoja, već je praktički ispunila svoj cilj – došla je do rezervoara na rijeci Zerebets, odsjekla ruske jedinice na sjeveru i započela borbe u blizini grada Torski, koji je važno transportno čvorište 12 kilometara sjeveroistočno od Limana i kroz koji prolazi jedina cesta koju još uvijek kontrolira ruska vojska, piše BBC Russia.

VEZANE VIJESTI

U tom trenutku pokrenuo se i južni bok ukrajinske vojske. Probili su ruske obrambene linije blizu Jampola, 13 kilometara jugoistočno od Limana, napali u smjeru Kremenaje i krenuli do Torskoja s jugozapada. Pojava prvih saboterskih i izviđačkih skupina u blizini Torskoja zabilježena je već u srijedu navečer.

Ukrajinske trupe također pritišću druge dijelove poteza oko Limana – okupirali su selo Novoselovku osam kilometara sjeverozapadno od Limana, napadaju Drobiševo i sam Liman s jugozapada iz Ščurova, kao i s jugoistoka iz Dibrova, a granatiraju i autocestu od Svatova do Kremenaje.

“Ovo se ne može zaustaviti. Čeka ih maleni, zgodni “bojler”. Nitko tamo ne može se ni sačim opskrbiti. Svi su već stigli,” kaže Aleksej Arestovič, savjetnik čelnika ureda ukrajinskog predsjednika.

Možda je Arestovič preskroman – nije taj “bojler” baš toliko malen.

Koje ruske jedinice mogu biti okružene?

Prema otvorenim izvorima, ruske trupe su izolirane, ali spremne na borbu, i drže obranu područja oko Limana. Riječ je o istoj onoj pukovniji koja je preplavila grad Grozni na početku prvog čečenskog rata, bila okružena na Staru godinu 1995. i izgubila više od pola članova.

Jedinice marinaca baltičke flote također su tamo aktivne – ruski mediji izvještavaju kako one nanose štetu ukrajinskim jedinicama oko Limana topničkim napadima.

Uz regularne ruske jedinice u smjeru Limana, obranu drži i odred poznat kao Ruska legija, osnovan pod pokroviteljstvom Ruske zajednice dobrovoljaca Donbasa, kao i stanovnika regije Luhansk mobiliziranih pod zastavom samoprozvane Republike Luhansk.

Što kaže ruski glavni stožer?

Rusko ministarstvo obrane u svojim službenim izvješćima nastavlja ignorirati neuspjehe i prijeteću situaciju oko Limana. Na primjer, ovako su procijenili situaciju prije nekoliko dana:

“Kao rezultat propale ofenzive ukrajinske skupine vojnika u smjeru grada Krasnolimanski, gubici 66. i 93. mehanizirane brigade ukrajinske vojske dosegli su 70 ubijenih vojnika i uništena četiri tenka, šest borbenih vozila i tri oklopna vozila,” napisao je general Igor Konašenkov.

Rusija nije pripremila svoju publiku za izgledni poraz oko Limana, a ruski propagandisti nastavljaju zataškavati očite probleme na bojištu, kažu analitičari na Američkom institutut za proučavanje rata.

Informacijski muk može dovesti do još jednog kolapsa na fronti i dodatne demoralizacije ruskih trupa, navode stručnjaci.

Što prijeti Rusiji ako izgubi Liman?

Ruska vojska zauzela je Liman krajem svibnja. Radi se o malenom, ali strateški vrlo važnom gradiću za ovje strane. Most u blizini Limana ruskim trupama pružio je mogućnost da napreduju sa sjevera duboko u Donjeck do Slavjanska i Kramtorska. Uz to, kontrola nad gradom omogućila im je da presijeku autocestu između Slavjanska i Severska.

Za ukrajinsku vojsku, zauzimanje Limana otvara prostor za operacije – moći će napredovati preko otvorenih područja u smjeru Svatova, a moći će i presijeći obrambene linije koje su ruske jedinice užurbano postavile duž rijeke Oskol i tako blokirati važnu cestu od Ruskog Valujka i eliminirati uporišta koja su duž te ceste postavili Rusi.

Također će moći krenuti na istok i napasti Kremenaju, a imaju i dobre izglede doći do Severodonjecka sa sjeverozapada. Važno je i reći da su ukrajinske jedinice uspjele zauzeti Belogorovku.

Dodatno, sudbina ruskih jedinica blizu Limana, ako se ne uspiju izvući iz obruča, nezavidna je – prijeti im ili smrt ili zarobljeništvo.

REUTERS/Sergey Pivovarov/ilustracija

Zašto Rusija ne povlači trupe iz Limana, iako još ima mogućnosti?

Kad su bili u sličnoj situaciji u blizini Izjuma, zapovjedništvo ruskih oružanih snaga bez oklijevanja je naredilo povlačenje trupa na istok. Da, morali su za sobom ostaviti mnogo opreme i streljiva, nisu mogli pomoći opkoljenim jedinicama i njihova pozicija na bojištu se drastično pogoršala, ali ljudi su većinom spašeni.

Ali u ratu, odluke zapovjedištva nisu uvijek najlogičnije. U uvjetima kada se situacija na fronti ubrzano mijenja, mnogo toga ovisi o nizu slučajnosti, nepredviđenim okolnostima i drugim razlozima koje obični promatrači ne vide.

Mnogo toga može se nagađati o tome zašto je ruska vojska odlučila ostati na položajima oko Limana do zadnjeg trenutka, ali neće se uskoro znati je li ta odluka opravdana.

Prva verzija: radi se o grešci ruske vojske

Nakon teškog poraza pored Harkiva, u ruskim krugovima došlo je do debate o tome tko je krivac za nastalu situaciju.

Na kraju su ruski propagantisti došli do konsenzusa – kažu da je riječ bila o krivim kalkulacijama zapovjednika na terenu koji nisu pripremili slojevitu obranu. Nisu mogli ništa drugo nego povući se jer nisu imali dovoljno ljudi.

VEZANE VIJESTI

Moguće je da su u slučaju Limana ruski vojni zapovjednici mislili da su naučili iz ranijih grešaka: izgradili su obranu u skladu s vojnom teorijom i smatraju da će moći zadržati položaje čak i nakon što se ukrajinska vojska približi.

Ipak, možda su još uvijek podcijenili spremnost neprijatelja, ali i precijenili sposobnosti vlastitih trupa. A sada je prekasno da odu.

“Zar ne možemo napokon poslati jedinice, fokusirati napade, dovesti izviđačke avione? Što se događa?”, frustrirano je ispitivao TV voditelj Vladimir Solovjov.

“Svaki put ovdje čitamo: moćni leopardi drže pozicije, vojska ih zadržava… Pa dajte im pojačanja, vojne stratege, ili možda želimo da ukrajinske trupe prodru do Luhanska pa ćemo slegnuti ramenima i reći: ha gle, bili smo okruženi, morali smo se povući. Jesu li zaspali kao u Harkivu? Prestanite više gubiti teritorij!”, vikao je Solovjov.

Kritiziranje i posramljivanje vojske postao je omiljeni hobi ruskih propagandista, a najvažnije je to činiti “s ljubavlju prema vojsci”, jer se u suprotnom riskira suđenje za klevetu.

Druga verzija: pritisak iz Kremlja

Nakon što nisu uspjeli okupirati Kijev, Harkiv, Odessu i druge velike gradove u Ukrajini, rusko vodstvo osmislilo je hitni strateški zadatak – zauzeti kompletan teritorij regija Luhansk i Donjeck.

Za zapovjedništvo ruske vojske, ovaj zadatak značio je otprilike isto kao i Staljinova naredba: “Nema nazadovanja!”.

Tada je započeo ogromni napad na Donbas, tijekom kojeg je ruska vojska koristila taktiku “rafalne paljbe”, uništavajući neprijateljske pozicije do temelja.

Dokle god je ruska vojska imala inicijativu, zadržavanje kontrole nad okupiranim naseljima nije bilo toliko hitno, za razliku od situacije u kojoj su natjerani na obranu. Sada se ta situacija promijenila, ruske trupe moraju se braniti iz utvrđenih područja, mnoga od kojih su i sami ranije uništili.

A povlačenje nije opcija. Ako bi se brzo povlačenje iz Harkiva moglo objasniti kao potrebom za “regrupiranjem trupa” onda bi napuštanje teritorija u Donjecku i uskoro Luhansku izgledalo kao direktno oglušivanje na naredbu Visokog zapovjednika vojske, što bi moglo izazvati njegov gnjev i donijeti neke promjene u zapovjedništvu.

Sputnik/Pavel Bednyakov/Pool via REUTERS

Verzija 3: prisilna žrtva

Situacija blizu Limana sada podsjeća na situaciju u Mariupolju na početku ruske invazije na Ukrajinu. Tada je zapovjedništvo ukrajinske vojske svjesno odlučilo ostaviti veliku skupinu vojnika u gradu, bez obzira na to što njegovo okruženje bilo neizbježno, tako da bi mogli odvući dio ruske vojske u napredovanju i dati im vremena da skupe rezerve i pripreme obrambene linije na dugom potezu fronte.

Ruska vojska, nakon povlačenja iz Harkiva, u sličnoj je poziciji – nova linija obrane još nije izgrađena, rezerve na koje mogu računati zbog mobilizacije još nisu spremne, a neprijatelj je pun snage i odlučan napasti.

Vjerojatno se računa s idejom da će ukrajinska vojska biti primorana usporiti u svom napredovanju pošto se mora pozabaviti skupinom koja se još nije predala i da će izgubiti neko vrijeme neutralizirajući ju. Rusija se nada da će se tu situacija promijeniti i postojat će izgledi da se okružene trupe izvuku iz Limana.

Blogeri koji podržavaju Kremlj nadaju se da će se situacija u najmanju ruku stabilizirati dolaskom tisuća regrutiranih rezervista na frontu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Komentari

Vaš komentar