U deset godina Hrvatska je povećala prosječni broj ukućana s 2,7 na 2,8. To vjerojatno svjedoči o problemu dugotrajnog ostanka mladih s roditeljima zbog nemogućnosti ekonomskog osamostaljivanja.
Prosječna veličina kućanstva u Europskoj uniji prošle je godine bila 2,3 osobe po kućanstvu. Najveći prosječan broj ljudi koji žive u jednom kućanstvu zabilježen je u Hrvatskoj i Slovačkoj, uz napomenu da je, osim što je na začelju prema još jednom statističkom mjerilu, Hrvatska i jedina zemlja Europske unije u kojoj je posljednjih deset godina broj ljudi po kućanstvu porastao.
To vjerojatno svjedoči o problemu dugotrajnog ostanka mladih s roditeljima zbog nemogućnosti ekonomskog osamostaljivanja, tako da je sve više obitelji u kojima zajedno živi nekoliko generacija – bake i djedovi, roditelji, djeca…
VEZANE VIJESTI
Da kuća nije tijesna gdje čeljad nije bijesna mogli su na svojim leđima osjetiti mnogi građani, a mnogi će i dalje svjedočiti istinitosti te poslovice s obzirom na to da ovi negativni trendovi u Hrvatskoj nikako da se zaustave. Hrvatska je, prema tom parametru, naime, nazadovala u posljednjih deset godina. Za primjer, prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima 2,8 osoba, dok na vrhu ljestvice zemlje poput Švedske imaju 1,8 osoba po kućanstvu, a Njemačka i Danska imaju točno dvije osobe prosječno po kućanstvu.
Smanjenje broja osoba koje žive u jednom kućanstvu trend je u svim zemljama EU-a, a posebice u istočnoeuropskim državama koje su nakon izlaska iz jednopartijskih sustava doživjele i ekonomski rast koji je preduvjet za povećanje kvalitete života i ranije osamostaljivanje mladih, piše Glas Slavonije.
Rekorder u tom skoku je Litva koja je 2005. godine imala 2,8 osoba po kućanstvu, a deset godina kasnije, 2015., ta je brojka pala na 2,2, dok je Hrvatska u tih deset godina povećala prosječni broj ukućana s 2,7 na 2,8.
Nazor: Sigurnost za mlade je posla nepostojeća, čak i ako rade
Umirovljena profesorica psihologije, dr. sc. Mirjana Nazor, kaže kako je ovakva situacija pogubna za mlade ljude jer što duže žive s roditeljima, sve su manje šanse da će se jednog dana osamostaliti, a te šanse se smanjuju iz godine u godinu. “Što smo stariji, teže ćemo se odlučiti na brak ili zasnivanje obitelji. Komotnije je ostati u roditeljskoj kući gdje su neke potrebe zadovoljene, ne brinemo se o hrani, pospremanju… S druge strane, ekonomska situacija za mnoge mlade je katastrofalna i, zaista, oni koji bi se htjeli maknuti od roditelja ne mogu si to priuštiti. Sigurnost posla je nepostojeća, pa čak i ako rade, teško se odlučuju na dizanje kredita jer ne znaju hoće li imati posao i iduće godine”, kaže Mirjana Nazor.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
