Udruge žrtava u BiH traže poništenje registracija stranaka koje u nazivima koriste "Herceg-Bosnu" i ime Vojislava Šešelja

U zajedničkom obraćanju javnosti, Udruga žrtava i svjedoka genocida, Pokret „Majke enklave Srebrenica i Žepa“, Udruga „Žena Podrinja“, Udruga Majke Srebrenice, Udruga Žene Srebrenice, Unija civilnih žrtava rata Federacije BiH i Udruga roditelja ubijene djece opkoljenog Sarajeva 1992.–1995. izrazili su duboku zabrinutost zbog sudskih odluka kojima je odobrena registracija, odnosno promjena naziva političkih stranaka koje u svom nazivu koriste pojmove i imena povezana s teškim kršenjima međunarodnog humanitarnog prava i pravomoćno utvrđenim ratnim zločinima.

Posebno su upozorili na rješenje Općinskog suda u Širokom Brijegu kojim je registriran naziv „Hrvatska stranka prava BiH i Herceg Bosne“, kao i na rješenje Osnovnog suda u Bijeljini kojim je izvršen upis promjena kod političke organizacije „Srpska radikalna stranka dr. Vojislav Šešelj“.

Podsjetili na Kazneni zakon

Prema njihovu stajalištu, navedene odluke otvaraju ozbiljna pitanja usklađenosti s temeljnim vrijednostima na kojima počivaju Bosna i Hercegovina, Europska konvencija o ljudskim pravima, međunarodno humanitarno pravo te obveza poštovanja pravomoćnih presuda međunarodnih sudova.

Udruge navode da se naziv „Herceg Bosna“ ne može promatrati izvan povijesnog i pravnog konteksta međunarodnih presuda koje su se bavile djelovanjem političkih i vojnih struktura povezanih s tim projektom. Istodobno ističu da korištenje imena Vojislava Šešelja u nazivu političke stranke predstavlja veličanje osobe pravomoćno osuđene za ratne zločine, što, kako navode, dodatno vrijeđa dostojanstvo žrtava i njihovih obitelji.

Podsjećaju i da su izmjenama Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, kao i Izbornog zakona BiH, usvojena zakonska rješenja koja definiraju odnos prema presuđenim ratnim zločincima i ratnim zločinima, zbog čega smatraju neprihvatljivim da institucije, izravno ili neizravno, kroz sudsku registraciju daju legitimitet nazivima koji kod velikog broja građana bude sjećanja na genocid, ratne zločine, progone, logore, etničko čišćenje i druga teška kršenja ljudskih prava.

Naglašavaju da mir, pomirenje i izgradnja demokratskog društva ne mogu biti utemeljeni na veličanju osoba osuđenih za ratne zločine niti na političkoj rehabilitaciji projekata koji su bili predmet međunarodnih sudskih postupaka te da poštovanje žrtava mora predstavljati minimalni civilizacijski standard svakog demokratskog društva.

Poziv nadležnim institucijama

Od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine zatražili su hitnu pravnu analizu spornih sudskih odluka i njihove usklađenosti s Ustavom BiH, međunarodnim pravom i javnim poretkom, pokretanje postupaka za preispitivanje zakonitosti registracija političkih subjekata čiji nazivi sadrže imena pravomoćno osuđenih ratnih zločinaca ili pojmove povezane s politikama koje su bile predmet međunarodnih sudskih presuda, kao i utvrđivanje postojanja zakonskih osnova za poništenje ili izmjenu spornih registracija.

Također su pozvali da se osigura da buduće registracije političkih organizacija budu u skladu s načelima zaštite ljudskog dostojanstva, prava žrtava i očuvanja mira te da se razmotri donošenje jasnih zakonskih zabrana veličanja ratnih zločinaca kroz nazive političkih organizacija i drugih pravnih osoba.

„Nećemo dopustiti relativizaciju“

Udruge su najavile da će o svojim zahtjevima obavijestiti domaće i međunarodne institucije, uključujući tijela Bosne i Hercegovine, organizacije za zaštitu ljudskih prava, predstavnike Europske unije, Vijeća Europe, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) te Ured visokog predstavnika (OHR).

„Žrtve ratnih zločina imaju pravo očekivati da institucije Bosne i Hercegovine štite istinu, pravdu i dostojanstvo žrtava, a ne da omogućavaju javnu promociju imena i simbola koji su povezani s najtežim stradanjima u novijoj povijesti naše zemlje“, navodi se u priopćenju.

Poručili su i da neće dopustiti relativizaciju presuđenih ratnih zločina niti političko veličanje njihovih počinitelja, ističući da Bosna i Hercegovina mora ostati društvo utemeljeno na vladavini prava, poštovanju sudskih presuda, zaštiti ljudskog dostojanstva i kulturi sjećanja koja uvažava istinu i štiti žrtve.