"Rusija ima dvostruko jeftinije borbene avione od američkih ili izraelskih"

Gost Novog dana bio je veleposlanik Rusije u Hrvatskoj Anvar Azimov.

Zašto u svom uredu nemate fotografije premijera Plenkovića? Imate gradonačelnika Bandića, predsjednicu Grabar-Kitarović…

„Da, ovdje možete vidjeti fotografije raznih hrvatskih čelnika. Izložio sam fotografije onih s kojima sam se osobno susreo. Nažalost, dosad nisam imao priliku susresti se s hrvatskim premijerom. Ako se susretnemo, i njegova će fotografija biti u ovoj prostoriji.”

Znači, još ništa od susreta s njime?

“Nismo se susreli, ali kao što znate, vaš je premijer tijekom Svjetskog prvenstva bio u Moskvi. Obavio je vrlo prijateljske i konstruktivne razgovore s mojim premijerom. Kao rezultat toga, obje su strane došle do zaključka da postoji potencijal za jačanje naših bilateralnih odnosa u interesu naših dvaju naroda. Ako premijer nađe vremena za mene, rado bih se i s njime susreo kako bismo razgovarali o našoj vrlo pozitivnoj i dinamičnoj bilateralnoj suradnji.”

U redu, bilateralna suradnja… Ali prošlog je petka premijer Plenković u Münchenu rekao nešto vrlo slično onomu što je već rekao, ponudio je hrvatsko iskustvo u vezi s mirnom reintegracijom Podunavlja 1998. g., a u kontekstu teritorijalnog integriteta Ukrajine, kako je to sročio. A spomenuo je i Gruziju. Promptno ste reagirali kad je posljednji put govorio o mirnoj reintegraciji. A sada?

“Veleposlanici ne bi trebali komentirati izjave vašeg uvaženog premijera ili predsjednice jer se Rusija, za razliku od drugih zemalja, nikada ne miješa u unutarnja pitanja zemlje domaćina. Premijer i predsjednica slobodno mogu govoriti o bilo kojoj temi, a iskusan i dobar veleposlanik to nikada ne bi trebao komentirati. Ali mogu izraziti naš stav.

Što se tiče Gruzije, situacija je veoma jasna. Smatramo da su Abhazija i Južna Osetija dvije suverene i neovisne države. Priznala ih je Rusija, kao i niz drugih zemalja. Stoga je cijela priča u vezi s Abhazijom i Južnom Osetijom za nas veoma jasna. To su neovisne države.

Što se pak tiče Ukrajine, mislim da je još preuranjeno govoriti o hrvatskom iskustvu u pogledu mirne reintegracije zato što se sada prije svega moramo fokusirati na provedbu sporazuma iz Minska. Usput rečeno, Rusija nije uključena u ukrajinski sukob. To je sukob između branitelja Donbasa i vlasti u Kijevu. Imamo jamstva u okviru sporazuma iz Minska, ali njegova provedba prije svega ovisi o vlastima u Kijevu. Mi smo za teritorijalni integritet Ukrajine. Zato želimo konstruktivan dijalog vlasti u Kijevu i onih u Donbasu u interesu osiguranja teritorijalnog integriteta Ukrajine. Nakon provedbe sporazuma iz Minska, a nažalost, on se ne provodi zbog politika aktualne ukrajinske vlasti, jer je zapravo uvela prepreke za provedbu… No ako se ovaj sporazum provede, mogli bismo razmisliti o nekim korisnim iskustvima mirne političke reintegracije Donbasa unutar ukrajinskog teritorija.”

U redu, upravo ste rekli da Rusija ne sudjeluje u tom sukobu. No premijer Plenković u svojoj je izjavi spomenuo mirnu reintegraciju teritorija u Ukrajini i Gruziji izgubljenih u ratu s Rusijom.

“Između Rusije i Ukrajine nije se vodio niti se vodi rat. Postoji sukob između branitelja Donbasa i vlasti u Kijevu zbog nekonstruktivnog i rekao bih, konfrontacijskog stava vlasti u Kijevu prema regiji Donbasa. Nema ni jednog jedinog dokaza da je Rusija vojno uključena u ovaj sukob. I stoga je za nas to unutarnji ukrajinski sukob u kojem Rusija ne sudjeluje. No Rusija je veoma zainteresirana za to da se ovo pitanje što prije riješi jer Ukrajinu smatramo veoma važnim susjedom, zemljom koja je kroz povijest bila vrlo bliska Rusiji. I vjerujemo da će u nadolazećem razdoblju u Ukrajini prevladati mudrost i da ćemo obnoviti normalne, prijateljske odnose. Ali na temelju teritorijalnog integriteta Ukrajine unutar današnjih granica, gdje regija Donbasa ima nužan status unutar teritorijalnog integriteta Ukrajine.”

Kažete da nema dokaza o ruskoj uključenosti, ali što biste rekli onima koji tvrde da postoje brojni dokazi o ruskoj uključenosti od samog početka tog sukoba?

“Naši partneri, SAD i Europska unija, nikad nam nisu pružili konkretne dokaze o izravnoj uključenosti Rusije u ovaj unutarnji ukrajinski sukob. Zato, ponavljam, ovaj sukob moraju riješiti vlasti u Kijevu i branitelji Donbasa. A Rusija, zemlje Nordijskog bataljuna i općenito EU-a, mogle bi biti jamci. Još jedanput, želim biti sasvim jasan, veoma smo zainteresirani za rješavanje ovog sukoba na miran politički način.”

Plenković zaslužan za stabilnost u zemlji

Rekavši sve to, koja je vaša poruka premijeru Plenkoviću?

“Moja poruka vašem premijeru je sljedeća… Usput rečeno, on je vrlo uspješan premijer. Njegova je zasluga što u vašoj zemlji postoji politička stabilnost. Želimo svako dobro Hrvatskoj te normalne i konstruktivne izbore za Europski parlament, kao i predsjedničke izbore nakon toga.”

Ali koja je vaša poruka kao ruskog veleposlanika premijeru Plenkoviću nakon što je rekao ono što je rekao?

“Moja je poruka sljedeća… Izuzetno sam sretan što sam u Hrvatskoj i zbog onog što govore hrvatski premijer i predsjednica. Veoma cijenim što su i predsjednica i premijer za daljnje jačanje naše bilateralne suradnje.”

Još samo jedno pitanje o ovoj temi… Je li ovo promjena ruske vanjske politike? Jer kad je prošli put rekao nešto slično, reagirali ste prilično oštro. Spomenuli ste ono što se u Hrvatskoj dogodilo tijekom 90-ih i tadašnjoj uključenosti Hrvatske vojske. Sada vaša reakcija nije tako snažna. Zašto?

“Ovo je očita reakcija iskusnog ruskog diplomata koji je u diplomatskoj službi već gotovo 43 godine. Sasvim smo sigurni da i premijer i predsjednica shvaćaju važnost odnosa s Rusijom u kontekstu hrvatske vanjske politike. Opet ponavljam, ne želim komentirati određene premijerove izjave koje se ne podudaraju s našim stavom. Ali želim izraziti nadu da će odmjeren i konstruktivan pristup vaše predsjednice i premijera doprinijeti boljoj političkoj klimi u našim bilateralnim odnosima.”

U redu, prelazimo na sljedeću temu….

“Ipak sam ja diplomat! Želim održati sjajne odnose s premijerom i predsjednicom. Imam i odličan dijalog s većinom vaših ministara…”

Ali s premijerom se još niste susreli.

“Premijer je izuzetno zaposlen.”

Agrokor: “Ruska strana ne treba žuriti”

Još jedna tema o kojoj ste u prošlosti često otvoreno govorili – Agrokor. Prošlog mjeseca je potpredsjednik Sberbanka u Davosu rekao da će Sberbank prodati svoj udio u Agrokoru u prvoj polovici ove godine. A tjedan dana poslije rekli ste da se to neće dogoditi. Što vi znate, a da mi ne znamo?

“Mislim da znate bolje nego ja da je naš dijalog s hrvatskim vlastima potpuno transparentan u pogledu ovog pitanja. Izuzetno sam sretan što je zbog promptnih mjera i aktivnosti, prije svega hrvatske strane, situacija u Agrokoru puno bolja. Tvrtka ostvaruje profit. Proces restrukturiranja tvrtke odvija se vrlo uspješno. Od 1. travnja Sberbank i banka VTB imat će važniju u daljnjoj stabilizaciji situacije u Agrokoru. Prodaja udjela Sberbanka u Agrokoru trenutačno nije na dnevnom redu. Mislim da će trebati vremena da Sberbank i banka VTB dodatno stabiliziraju situaciju i restrukturiraju tvrtku.

Dakle, da razjasnimo, dionice će biti prodane, ali ne tako brzo kao što je potpredsjednik Sberbanka najavio?

“Ponavljam, ovdje se zapravo ne radi o međudržavnom pitanju, nego o korporativnom pitanju između Sberbanka, banke VTB i Agrokora.”

Ali već ste puno govorili o tome…

“Sasvim sam siguran da ćemo zajedničkim naporima u pogledu restrukturiranja tvrtke u nadolazećem razdoblju uspjeti stabilizirati situaciju u Agrokoru. Moje je osobno mišljenje da se ruska strana ne treba žuriti i treba iskoristiti pozitivne rezultate Agrokora.

Koje je vaše osobno mišljenje o onome što je potpredsjednik Sberbanka rekao? Je li to bila pogreška?

“To je bila izjava novog prvog potpredsjednika Sberbanka. Dakako, moram poštovati njegove izjave, ali kao osoba koja radi u Hrvatskoj i koja je zainteresirana ne samo za jačanje naše bilateralne suradnje, nego i za stabilnost i napredak vaše zemlje, mislim da će vrijeme pokazati što će Sberbank na kraju odlučiti.

Jedan je zaključak očit… Sve dosadašnje aktivnosti Sberbanka i banke VTB u Hrvatskoj bile su u interesu Agrokora i vaše zemlje.”

Nakon te izjave Sberbanka mnogi saborski zastupnici rekli su da je to pokazatelj koliko je situacija u Agrokoru zapravo loša i da Sberbank želi prodati svoj udio prije nego što itko drugi dozna pravo stanje stvari.

“Želim umiriti uvažene saborske zastupnike. Naprotiv, situacija u Agrokoru se poboljšava. I sasvim sam siguran da će se u narednim mjesecima i godinama tvrtka dodatno stabilizirati i uspješno će poslovati. Što će se u konačnici dogoditi, hoće li Sberbank prodati svoj udio ili ne, nije na meni da komentiram, radi se o korporativnom pitanju. Za mene kao veleposlanika najvažnije je da aktivnosti Sberbanka budu u interesu Agrokora, vaših očekivanja i stabilnosti vaše zemlje.”

“Za razliku od nekih drugih zemalja, Rusija se nikad ne miješa u unutarnje poslove neke zemlje”

Još jedna tema o kojoj ste već puno govorili je LNG terminal na Krku. Rekli ste da se Rusija ne protivi tom projektu, ali da je ruski plin jeftiniji. Vi, odnosno ljudi iz vašeg veleposlanstva sudjeluju na raznim energetskim konferencijama u Hrvatskoj. Uvijek ponavljate da nemate ništa protiv LNG terminala. Ako nemate ništa protiv, zašto ste uvijek ondje prisutni i govorite da je ruski plin jeftiniji?

“Ponavljam, a to je vrlo važno naglasiti, za razliku od nekih drugih zemalja, Rusija se nikad ne miješa u unutarnje poslove neke zemlje. Pritom ne mislim samo na Hrvatsku, nego sve zemlje svijeta. Nemamo ništa protiv izgradnje LNG terminala. Tiho to promatramo, do neke smo mjere i vrlo indiferentni prema tomu. Cijenimo i pozdravljamo odluku Vlade Republike Hrvatske.

Ako je Hrvatska zainteresirana za LNG terminal, mi to samo možemo pozdraviti. No istovremeno, osobno ne mislim da je smanjivanje ovisnosti europskih zemalja, a osobito Hrvatske, o stabilnom i prilično jeftinom ruskom plinu u nacionalnom interesu vaše zemlje. Želim reći sljedeće… Rusija nikad nije koristila svoj plin i naftu u političke svrhe, kao instrument političkog pritiska. Ako hrvatska strana misli da će ovaj projekt ojačati energetsku sigurnost i učinkovitost, bit ćemo sretni zbog toga. Ali tihi smo po tom pitanju, a rekao bih čak i konstruktivni, zato što smo sasvim sigurni da će Hrvatska, i Europa općenito, uvijek trebati ruski plin.

Na primjer… Lani smo isporučili gotovo 200 milijardi kubičnih metara plina zemljama Europske unije. Dvjesto milijardi kubičnih metara! A Hrvatskoj smo lani isporučili više od 2 milijardi kubičnih metara.”

Nisu li to dvije različite poruke? U odgovoru ste rekli da nema ruskog pritiska i da to nikad niste koristili da izvršite utjecaj na zemlje EU. Ipak, kažete da svi trebaju Rusiju. Rekli ste da je konkurencija beskorisna. Nisu li to dva različita stajališta?

“Ne, to je jedno stajalište. Kao prvo, nemamo ništa protiv konkurencije, ali ona mora biti poštena, bez ikakvih političkih pritisaka. Mislim da postoji na tisuće dokaza da Rusija izvoz plina nikad nije koristila kako bi vršila pritisak. Spremni smo na poštenu tržišnu utakmicu. Ali ponavljam, LNG terminal na Krku neće riješiti problem energetskih potreba Hrvatske u pogledu plina. Potrošnja plina u vašoj zemlji samo će rasti. Nažalost, proizvodnja plina ne samo u Hrvatskoj nego i drugim zemljama Europske unije smanjuje se. Dakle, potrošnja plina samo će se povećati. Rado bismo pomogli Hrvatskoj i hrvatskom narodu s isporukom plina u budućnosti. Sigurni smo da će i EU i Hrvatska trebati ruski plin i spremni smo ga isporučivati bez ikakvih zahtjeva i političkih pritisaka.”

Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije zrakoplove od američkih ili izraelskih

Još jedna tema koja je u posljednje vrijeme u fokusu hrvatske javnosti je propali pokušaj nabavke borbenih aviona F-16 Barak. Što mislite o tome?

“Prije svega želim reći da imam vrlo visoko mišljenje o vašim Oružanim snagama i upoznat sam sa stanjem vaših Oružanih snaga. Na nekim područjima, unatoč tome što je Hrvatska članica NATO-a, Rusija surađuje s vašim Ministarstvom obrane. Držimo da vaše Oružane snage trebaju biti snažne i Hrvatska treba dobre avione. Mi u tom pogledu ne sudjelujemo u ovom poslu jer je Hrvatska članica NATO-a. No smatram da Rusija ima puno bolje i dvostruko jeftinije nadzvučne borbene avione i druge vrste zrakoplova, kakve i Hrvatska treba, nego što su američki ili izraelski. Ali mi poštujemo pravila igre. Hrvatska je članica NATO-a i pridržava se njegovih pravila.”

Pitao bih vas o ruskom uplitanju u izbore u SAD-u i Europskoj uniji. Siguran sam da je vaš stav kako nikakvog uplitanja nije bilo, ali šefovi ne samo američkih, nego i njemačkih obavještajnih službi kažu da je ruska prijetnja stvarna.

“Mislim da se radi o propagandi. Kao veleposlanik još jedanput želim ponoviti da se nikad ne miješamo u unutarnje stvari bilo koje države, uključujući i Hrvatsku. Poštujemo stajališta različitih političkih stranaka i unutarnje čimbenike. Rusija nema potrebu uplitati se u izbore jer poštujemo odluku i mudrost naroda, glasača. Nijedna vlast, bilo u SAD-u ili zemljama EU-a, nema alternativu tomu da dodatno osnažuje odnose s Rusijom, koja je jedan od najvažnijih globalnih strateških partnera.

Tko vam je favorit na europskim izborima?

“Mislite na izbore za Europski parlament?”

Na izbore za Europski parlament u svibnju.

“Mislite, u Hrvatskoj?”

Mislim općenito.

“Ponavljam, nije na nama, odluka je na glasačima u EU zemljama, uključujući i u Hrvatskoj. Mislim da je situacija prilično stabilna i mirna. Što se tiče Hrvatske, mislim da i HDZ, SDP i Živi zid imaju šansu da njihovi kandidati budu izabrani u Europski parlament. Ponavljam, za nas nema nikakve razlike kad je riječ o tome tko su zastupnici u Europskom parlamentu. Nama je važno da su ti zastupnici odmjereni, realistični i da shvaćaju strateški scenarij današnjice, da shvaćaju da je Rusija jedan od najvažnijih čimbenika multipolarnog svijeta. Ne jednopolarnog ni bipolarnog, nego multipolarnog svijeta, u kojem Rusija, SAD, Europska unija i Kina predstavljaju važna središta novog sustava.

“Posjet Putina mogao bi se dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora”

Ima li kakvog napretka u organiziranju posjeta predsjednika Putina Hrvatskoj? Nedavno smo ga vidjeli u Srbiji.

“Prije svega želim naglasiti da je dinamika naših odnosa veoma pozitivna. U posljednje dvije, tri godine naša bilateralna suradnja dobila je nov zamah. Vaša uvažena predsjednica dvaput se susrela s mojim predsjednikom. Vaš se premijer susreo s našim premijerom. Međuvladina komisija veoma uspješno funkcionira. Pritom želim spomenuti vašeg ministra gospodarstva Horvata i njegov sjajan doprinos radu Međuvladine komisije. Razmišljamo i o novoj sjednici Međuvladine komisije sredinom godine. Postoji konstantna suradnja na razini ministarstava i agencija.

Usput rečeno, Rusija će ove godine biti veoma aktivna na području kulture. U lipnju ćemo u Zagrebu organizirati Dane Moskve, a u rujnu Dane Sankt-Peterburga. To će se dogoditi zahvaljujući izravnim kontaktima i uspješnoj suradnji zagrebačkih vlasti, gradonačelnika Bandića, i Moskve te Sankt-Peterburga.

No prije ili kasnije posjet moga predsjednika će se dogoditi.”

Kada?

“To jest na dnevnom redu. Mislim da će ove godine Hrvatska biti fokusirana na izbore za EU parlament, zatim ćete imati i predsjedničke izbore. Posjet svog predsjednika želim temeljito pripremiti. Na primjer, ako do posjeta dođe u narednim mjesecima, u smislu sadržaja imam samo dva nacrta sporazuma. Do kraja godine imat ću šest nacrta sporazuma. Zato mislim da posjet mora biti dobro pripremljen. S našim hrvatskim partnerima moramo proširiti pravne okvire. Trebaju nam novi programi suradnje, sporazumi… Realistično govoreći… Ovaj posjet bi se mogao dogoditi nakon vaših predsjedničkih izbora. No spremni smo za to. Jedan od važnijih događaja tijekom posjeta bio bi veliki rusko-hrvatski poslovni forum. Ponavljam, trendovi naše trgovinsko-gospodarske suradnje pozitivni su unatoč sankcijama. Lani se naša robna razmjena povećala za 30 posto unatoč sankcijama, što je veoma dobra brojka. Ove godine postoji potencijal da naši trgovinsko-gospodarski odnosi premaše dvije milijarde eura. Kada bude pravi trenutak i kad ovaj posjet uspijemo pripremiti na ozbiljan i temeljit način, siguran sam da će moj predsjednik posjetiti vašu zemlju. Bit će to zapravo prvi posjet mog predsjednika vašoj zemlji otkako je Hrvatska postala neovisna država. Bit će to važna prekretnica.

Mislimo da su rusko-hrvatski odnosi u interesu obaju naših naroda. Znam kakvo raspoloženje vlada u hrvatskom narodu. Uvjeravam vas, gotovo 100% hrvatskog stanovništva želi rusko-hrvatsko prijateljstvo, a isto vrijedi i za ruski narod.