Odvjetnik za N1: "Štrajk se, de facto, može nastaviti sve do odluke Vrhovnog suda"

Razlog koji je sud uvažio je, kaže, ispravan.

Komentirajući argument da se u pregovore nije ušlo s dobrom voljom, Hotić je rekao da je riječ o argumentu koji ulazi u sferu spekulacije, jer dobra volja, kako kaže, često može biti zamijenjena s pregovaračkom strategijom i osobnim animozitetom koji nisu lako utvrdljivi. Zato smatra da Sud nije trebao respektirati te argumente.

Komentirajući argument nužnih poslova, odvjetnik je rekao da Zakon o radu regulira te nužne poslove. "Poslodavac je taj koji najkasnije do dovršetka mirenja mora pokrenuti postupak utvrđivanja poslova koji se moraju obavljati za vrijeme štrajka. Po meni, argument da sindikati nisu osigurali poslove koji se nužno obavljaju nije valjan jer je ta inicijativa prebačena na poslodavca, koji je to napravio zadnji dan mirenja", rekao je i dodao da Zakon predviđa zakonsku proceduru i smatra da sindikati nisu povrijedili zakon time što nisu definirali nužne poslove.

Navodi da nužni poslovi u Holdingu i Čistoći postoje, jer ako se određeno vrijeme ne odvozi smeće, može doći do određenih zaraza i bolesti. "Ipak, naglašavam da je Zakon naglasak stavio na poslodavca da definira te poslove. Oni su to mogli napraviti prije nekoliko mjeseci, što nisu. Oni su to učinili zadnji dan mirenja, što im je i zakonski zadnji dan kad to mogu učiniti", naglasio je.

Taj argument suda, kaže, nije najbolje rješenje i dodao da sindikati nisu trebali definirati nužne poslove.

Iako je Grad popis poslao zadnjeg dana mirenja, ipak je to urađeno u roku. "Je, ali je to ipak stvar dogovora, suglasnosti i volje između dva subjekta", rekao je i dodao da ako nema dogovora u priču u arbitraži ulazi i treća osoba.

Zakon o radu, kaže, pri definiranju početka štrajka, ne utvrđuje nužne poslove kao ujket za početak štrajka.

Istaknuo je da je pravo sindikata da organiziraju štrajk ustavna kategorija. Kad bi, kaže, ušli u ekstenzivno definiranje dobre volje, mogli bismo ograničiti pravo na štrajk.

Ova je odluka, podsjeća, prvostupanjska i nepravomoćna. "Sindikati imaju pravo žalče na nju i svoj pravorijek će sigurno dati Vrhovni sud", rekao je.

Odvjetnik ističe da, iako je donesena nepravomoćna presuda, oni teoretski i dalje mogu nastaviti štrajk. "Da je jučerašnja presuda o privremenoj mjeri bila pozitivna za Holding, štrajk se više ne bi mogao odvijati, jer privremena mjera ne iziskuje pravomoćnost. Ali, kako je odbijena, de facto se štrajk može odvijati sve do odluke Vrhovnog suda", poručio je.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE