Bauk: Moguć je Milanovićev veto na sudjelovanje hrvatskih vojnika u mimohodu u Parizu

Najaktualnije pitanje bilo je hoće li dvadesetak pripadnika hrvatskih Oružanih snaga sudjelovati u vojnom mimohodu u Parizu povodom Dana pada Bastille, 14. srpnja, gdje bi u defileu trebali koračati pripadnici oružanih snaga tridesetak zemalja iz neformalne Koalicije voljnih.

"Hrvatska zbog neslaganja predsjednika i Vlade nije dio vojnog dijela Koalicije voljnih i zato se postavlja pitanje treba li i vojska sudjelovati u mimohodu koji okuplja tu koaliciju. Trebalo bi još vidjeti koje su zemlje pozvane na taj vojni mimohod. Jesu li tamo i one koje se nisu baš pretrgle u ovom drugom dijelu pomoći Ukrajini? I hoće li, uključujući i činjenicu da se Francuska nije odazvala na mimohod povodom 30 godina Oluje, to biti dovoljan razlog da predsjednik Republike da negativno mišljenje o odlasku naših vojnika u Pariz."

Političko, a ne vojno pitanje

Po Zakonu o obrani nije potrebna formalna suglasnost predsjednika Republike za takvu vrst protokolarnog sudjelovanja vojnika izvan granica, ali je moguće, dodao je Bauk, da predsjednik zabrani tu vrstu djelovanja. Zbog toga je, pretpostavlja, Glavni stožer i zatražio njegovo mišljenje.

"Formalnopravno nije potrebna suglasnost predsjednika. MORH može poslati vojnike i mimo suglasnosti predsjednika, ali postoji mogućnost veta predsjednika, da jednostavno zabrani odlazak. No logično je bilo da Glavni stožer izvijesti predsjednika da se planira takva aktivnost."

Bauk ističe da se ne radi o vojnom pitanju, nego političkom neslaganju predsjednika i premijera koje nije od jučer o tome do koje će razina Hrvatska pomagati Ukrajini u ruskoj agresiji.

"Ne bi bilo heretički da i Hrvatska i Srbija sudjeluju"

Koalicija voljnih, kaže, nije međunarodna organizacija u koju bi se ulazak morao regulirati na formalan način.

"Vojnu odluku o sudjelovanju nije bilo moguće donijeti bez predsjednika, a što se tiče političkog dijela Vlada je samostalno donijela takvu odluku. Sukreatori vanjske politike nisu se dogovorili o tome i upitno je koliko je sudjelovanje u takvoj koaliciji u skladu s Ustavom."

Na pitanje Tihomira Ladišića hoće li na mimohodu u Parizu sudjelovati i pripadnici Vojske Srbije i bi li tada bilo prihvatljivo za Hrvatsku da i ona sudjeluje, Bauk je kazao kako nema informaciju o tome, ali je dodao kako se može naslutiti da će i Srbija biti pozvana na mimohod.

"Budući da imamo sporazum vojnoj suradnji sa Srbijom, ne bi bilo ništa heretički da se i to dogodi bez obzira na trenutne odnose koji nisu najprimjereniji. No začudilo bi me da kada bi se to dogodilo baš po pitanju Ukrajine."

O izboru troje ustavnih sudaca...

Arsen Bauk je govorio i o izboru troje ustavnih sudaca koje je zapelo u pregovorima vladajućih i oporbe.

"Pitanje je hoće li se u izboru preostalih sudaca primijeniti model koji je bio od 2016. godine kada se prvi put uspješno primijenila odredba o dvotrećinskoj većini ili će se primijeniti model koji ćemo pokušati provesti, a to je da se ocijeni koji su kandidati na temelju svojih odgovora bili najbolji na saslušanju pored saborskim odborom. Kao vrsta signala za ubuduće bilo bi dobro da se promijeni dosadašnji model i da se razgovori o sucima Ustavnog suda manje obavljaju u zatvorenim krugovima, a više na javnoj sceni."

Ako postoji politički dogovor, procedura se lako odradi - dodao je.

"HDZ-ov spot je legitimna politička komunikacija"

Ladišić je Bauka pitao i o animiranom spotu u kojem HDZ rugajući se proziva Možemo!, odnosno vlast u Gradu Zagrebu, za korupcijske afere. Bauk smatra da je to legitiman način političke komunikacije.

"Pitanje je koliko bi vremena zauzeo jedan takav spot koji bi govorio o HDZ-ovim aferama. Hoće li takva vrsta kampanje i ukazivanje na jedan slučaj (aferu Hipodrom, nap.a.) blagotvorno djelovati na oporavak HDZ-a u Gradu Zagrebu, tako da barem sljedeći put uđu u drugi krug, vidjet ćemo. Sigurno će ovaj filmić biti poticajan za njihove političke protivnike da im odgovore istom mjerom", kazao je.