Na općoj sjednici Vrhovnog suda danas će se odlučivati o kandidatima za predsjednika tog suda.

Na treći javni poziv za predsjednika najvišeg suda, koji je istekao 6. kolovoza, prijavio se sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Radoslav Dobronić, sudac Vrhovnog suda Marin Mrčela, zagrebački odvjetnik Šime Savić, sutkinja Visokog kaznenog suda Lana Petö Kujundžić te Daniela Mejer, čija prijava ne ispunjava uvjete javnog poziva.

Postupak je jučer komentirao predsjednik Republike Zoran Milanović koji se još prije izjasnio da će njegov kandidat biti sudac Radovan Dobronić.

“U cijelom mehanizmu izbora ima malo politike, ali to je zato da vrhovni sud i suci ne bi sami upravljali time. Tu treba postaviti određene granice. Neovisnost pravosuđa da, ali potpuna neovisnost i potpuna neodgovornost, e brate mili, toga nema nigdje. Ako to većina u Saboru želi, neka tako napravi, ali to će morati objasnit hrvatskoj javnosti za sada vidim da nitko nije, a ima uvijek zluradih i zločestih ljudi koji blate gospodina Dobrovića ni kao stručnjaka ni kao osobu”, rekao je Zoran Milanović, predsjednik RH.

Kratko je u srijedu izbor predsjednika vrhovnog suda komentirao i premijer.

“Jesmo li bliže pitanju rješenja što se vas tiče predsjednika vrhovnog suda nego što smo bili prije 2 tjedna ili? Nije se ništa posebno dogodilo u 2 tjedna, nismo još imali ni parlamentarnu većinu”, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

Podsjetimo, Hrvatski Sabor je krajem lipnja s 37 glasova za, 81 protiv i pet suzdržanih odbio prijedlog predsjednika Milanovića da se profesorica zagrebačkog Pravnog fakulteta Zlata Đurđević imenuje predsjednicom Vrhovnog suda.

Đurđević te još troje kandidata za čelnu osobu najvišeg suda početkom lipnja većinom glasova nije podržao ni saborski Odbor za pravosuđe nakon što su kandidati iz drugog javnog poziva pred odborom predstavili svoje programe i odgovarali na pitanja, kao niti Opća sjednica Vrhovnog suda koju čine svi suci tog suda.

Zlata Đurđević se nije javila u ožujku na prvi javni poziv DSV-a za predsjednika Vrhovnog suda, a što je izazvalo okršaj na relaciji Pantovčak – Banski dvori.

Predsjedanje Vrhovnim sudom, nakon što je istekao mandat Đuri Sessi, preuzeo je njegov zamjenik Marin Mrčela. Najviši sud je poručio da nema ustavne krize te da suci nastavljaju obnašati sudbenu vlast jer tako određuje Ustav i zakoni iz kojih suci crpe legitimitet.

Postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda pokreće DSV objavom javnog poziva nakon čega DSV dostavlja zaprimljene prijave kandidata Uredu predsjednika RH koji o kandidatima tražiti mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.

Predsjednik najvišeg suda bira se na vrijeme od četiri godine i po isteku mandata može ponovno biti biran za istu dužnost, no nitko ne može biti predsjednik Vrhovnog suda više od dva puta.