Đana Luša: Male države moraju se pobrinuti same za svoju sudbinu, kako znaju i umiju

Komentirajući može li se očekivati skori mir na Bliskom istoku, kazala je da je teško bilo što prognozirati.

"Međutim, treba postaviti pitanje kome mir zapravo odgovara, odnosno kome odgovara okončanje rata. Rekla bih da Amerikancima odgovara, prvenstveno zbog ona četiri cilja koja su postavili na početku sukoba. Ništa od toga nije postignuto u potpunosti, ali dobili smo dodatni element kojeg Iranci nisu imali prije rata, a to je blokada Hormuškog tjesnaca i činjenica da Iranci trenutno reguliraju cijelu globalnu ekonomiju. Amerikancima i Trumpu je u interesu da što prije okončaju sukob. I Irancima je u interesu, s obzirom na napade koje su pretrpjeli, a s druge strane u svojih 10 točaka vidimo da idu na maksimalističke ciljeve, da SAD ukloni svoje snage iz regije, da mogu nastaviti s civilnim razvojem nuklearne energije, da Izrael prestane sa svojim napadima, da imaju pravo na reparacije s obzirom na štete", rekla je.

Dodala je da se ne čini sve ostvarivo, kao niti američkh 15 razloga. "Zato se taj jedan tračak optimizma pojavio. Kad je Trump nedavno rekao da će se pristupiti pregovorima s obzirom na iranskih 10 točaka, ali kad je JD Vance došao na pregovore vidjeli smo da su se Amerikanci odlučili na svojih 15 maksimalističkih točaka, i tu je nemoguće naći zajednički jezik", istaknula je.

Ako jedna strana ne popusti, dodala je, teško da ćemo u skorije vrijeme imati primirje. Smatra da ova situacija bolje odgovara Iranu koji ipak blokira Hormuški tjesnac, ali i Izraelu koji koristi ovu situaciju za svoje vanjskopolitičke ciljeve.

Izraelci, naglasila je, ostavljaju dojam kao da ne žele stati, te kao da se dijelom Amerika na ovaj rat odlučila pod pritiskom izraelskog premijera Benjamina Netanyahua. "Vjerujem da je Trump želio okončati ovaj sukob u nekoliko tjedana, međutim situacija je eskalirala i mislim da se otelo kontroli. Svjedočili smo različitim izjavama o dolasku kopnenih snaga, invaziji na otok Harg. Ova opcija američke blokade nije pala s Marsa, to je opcija koja je postojala ali se čekala za ovu fazu kad nedostaje drugih opcija. Mislim da je sukob otišao predaleko u izraelskim ambicijama da riješi sve svoje probleme u regiji. To će itekako utjecati na trajanje ovog rata u Iranu", naglasila je.

Trump se, dodala je, poveo situacijom u Venezueli gdje je kirurški izveo napad, uklonio Madura i dogovorio se s potpredsjednicom da sve ostane kako je, samo uz američko upravljanje. "Ovdje imamo potpuno drugačiju situaciju. Trump je u jednom trenutku izjavio da je ubijena cijela vrhuška vlasti, ali Iran i dalje funkcionira. Vidite koliko su pripremljeni za ovakve situacije. To je toliko moćna država da je nemoguće očekivati da ćete u mjesec dana poraziti jednu takvu regionalnu silu", rekla je.

Luša smatra da će na kraju kod predsjednika Trumpa presuditi upravo cijena nafte. "Nije to samo stvar uvoza nafte, ovakvom blokadom ne dolazi dovoljno nafte na svjetsko tržište, a to se onda reflektira na sve ekonomije, uključujući i američku. Trump treba osluškivati bilo svoje javnosti, cijeli MAGA pokret, njegova kampanja a i njegovo predsjedništvo je bazirano na prosperitetnoj Americi, u kojoj će građani živjeti bolje u odnosu na ono kako su živjeli za vrijeme Bidena. To je mač koji stoji iznad glave predsjednika Trumpa i da će upravo ti ekonomski čimbenici utjecati na to kako će postupiti u ovoj situaciji", istaknula je.

Odnos Trumpa i NATO-a, kaže, odnos je ljubavi i mržnje koji traje već od njegovog prvog mandata. "Sad smo vidjeli situaciju gdje je Trump počeo s određivanjem kolika bi trebala biti izdvajanja za obranu, to su članice poslušale. Ali, to ne ide preko noći. S druge strane, imamo činjenicu da Trump ne gleda na saveznike u NATO-u kao ravnopravne partnere. To isto radi i s članicama Europske unije", naglasila je i dodala da mu NATO predstavlja teret, što je i sam u nekoliko navrata rekao.

NATO-u je sada, istaknula je, potrebna jedna transformacija kroz koju je već prošao. "Ali, sad se mora suočiti s činjenicom kako interno ojačati kako bi mogao odgovoriti na ovakve situacije", rekla je Luša i dodala da se savez sada priprema za jednu novu fazu. Proširenjem je, kaže, dobio na brojnosti, zbog izdvajanja za obranu također jača.

Poručila je da nije zabrinuta za budućnost NATO-a, samo mu, dodaje, slijedi put transformacije i gledanja na mogućnost djelovanja bez SAD-a, ali tom je scenariju, kaže, manje sklona.

Govoreći o novim geopolitičkim okolnostima, Luša je rekla da sada imamo anarhiju, najopasniji oblik organizacije ili neorganizacije međunarodnih odnosa i prelazak na multipolarizam, gdje imamo više velikih sila - SAD, Kina i Rusija.

"Svaka od tih sila onda nastoji ostvariti regionalnu dominaciju. U tom trokutu se odvijaju svi ostali odnosi, a srednjim i malim državama ostaje da se pobrinu same za sebe. Male države poput Hrvatske to su činile članstvom u NATO savezu, vi ste pod kišobranom sigurnosti koje su uglavnom jamčile SAD. Ali, sad morate otići korak dalje jer više ne postoje pravila ni međunarodno pravo ili se u potpunosti ignorira. To ostavlja svakoj državi da unatoč članstvu u savezu mora se sama pobrinuti za svoju sudbinu, kako zna i umije. Jedini je put ulaganje u vlastite vojne snage", poručila je.

Upitana kakva je hrvatska vanjska politika, Luša je odgovorila da je na papiru vidljiva i dobro posložena. "Ono što je kod nas problem je podijeljenost između dva aktera - premijera i predsjednika - koji bi trebali sukreirati politiku. Ovako odašiljemo dvostruke signale. To za Hrvatsku nije dobro i utječe na percepciju koju imamo u međunarodnoj zajednici. Globalno gledajući, ljudi nisu sigurni kakva je hrvatska vanjska politika, jer se dva brda nisu uspjela dogovoriti", zaključila je.