Dok svijet raspravlja o sigurnosti, hrvatski državni vrh vodi vlastiti politički sukob

Dok se u Ankari održavaju razgovori o budućnosti Saveza, u Hrvatskoj se nastavlja dugogodišnji politički sukob između Pantovčaka i Banskih dvora, bez naznaka usuglašavanja državnih stajališta.

Na pitanje je li hrvatsko stajalište za NATO summit usuglašeno između Vlade i Ureda predsjednika, Plenković je odgovorio ironično.

"Kako da ne, danima pregovaramo o tome. Ništa. Nemam pojma uopće o čemu je on tamo govorio. Kao i inače, na bilo kojem međunarodnom skupu", rekao je premijer Andrej Plenković.

Na novinarsko pitanje uslijedio je i novi komentar na račun predsjednika.

"Ne znam kako me to uopće možete pitati. Pa vi ste dobri s njima, znate da se oni uvijek dogovaraju do u zarez s Vladom", rekao je Plenković.

Milanović je iz Ankare poručio da Hrvatska mora ostati uz napadnutu Ukrajinu, ali pritom voditi računa prije svega o vlastitim interesima. Govoreći o ratu, ocijenio je da najveći teret sukoba snosi upravo Ukrajina, dok je američkog predsjednika Donalda Trumpa opisao kao političara koji prvenstveno zastupa interese Sjedinjenih Država.

"Naravno da nije lako u ovom sukobu ne zauzimati stranu. Moraš biti na strani onoga tko je slabiji, tko je napadnut i tko ne bi opstao ni tjedan dana bez zapadne pomoći. Preko ukrajinskih leđa sve se to slama, a u ovom formatu najiskreniji je bio predsjednik Trump. On ovdje dolazi isključivo kao trgovac američkim oružjem, zastupa američki interes i tu nema nikakve dileme", rekao je predsjednik Zoran Milanović.

Ponovio je i da Hrvatska neće sudjelovati u tzv. koaliciji voljnih.

"Trebamo biti lojalni i fer prema članicama NATO-a, ne raditi im ništa iza leđa, što nisam nikad radio, ali gledati čvrsto svoje interese. A to znači – nema nas u koaliciji voljnih. Hrvatska je dosta u povijesti plaćala tuđe račune", poručio je Milanović.

"Priča o izoliranosti je glupost"

Plenković smatra da takva politika šteti Hrvatskoj te predsjednika optužuje za odstupanje od dosadašnjeg vanjskopolitičkog smjera države.

"Ne samo da je ta politika izolacionistička i da ni na koji način ne štiti naše nacionalne interese, nego je sve to nama na štetu. Sve što on čini, sve što je anti-NATO, anti-EU i anti-Ukrajina, odstupanje je ne od moje, nego od tradicionalne hrvatske vanjske politike", rekao je premijer.

Milanović odbacuje optužbe da Hrvatsku vodi u međunarodnu izolaciju.

"Ta priča o izoliranosti je glupost. Ja sam u tom sustavu vanjskih poslova već jako dugo. Treba jako odvagati što znači biti izoliran, sam ili usamljen. Recimo, HDZ-ovci znaju da Tuđmanu nije nitko došao na sprovod. Znači li to da je bio loš predsjednik? Ja ne bih rekao. U ključnim stvarima bio je dobar, u nekima nije", rekao je predsjednik.

Premijer se osvrnuo i na načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga RH Tihomira Kundida, kojemu je zamjerio komunikaciju s predsjednikom Republike.

"Kojemu smo mi dali podršku, došao je u nekakvu psihozu da se, nakon što ga se kulturno pozove na sastanak u Vladu, prvo ide ispovijedati Milanoviću da ga je zvala tajnica predsjednika Vlade. Je li to normalno? U kakvom su oni odnosu? Pa nije on dijete da se mora ispovijedati nekome", rekao je Plenković.

"Držao je Josipovića u krilu"

Iako je kritizirao Kundidovo ponašanje, premijer nije najavio njegovu smjenu. Tijekom obraćanja ponovno se dotaknuo i ustavne odredbe prema kojoj predsjednik Republike može sudjelovati na sjednicama Europskog vijeća.

"Svi znamo kako je on vodio Josipovića i držao ga u krilu, kao što ja držim svoga Ivana", rekao je Plenković.

Dodao je i da se Ustav trenutačno ne može mijenjati, što smatra velikim problemom za Hrvatsku.

Dok se u Ankari raspravlja o budućnosti NATO-a i sigurnosnim izazovima Europe, hrvatski politički vrh još jednom je pokazao da o ključnim vanjskopolitičkim pitanjima nema zajednički stav. Umjesto usuglašene državne politike, javnost je ponovno svjedočila razmjeni optužbi, ironije i osobnih prozivki.